Još uvijek neriješena situacija oko (ne)raspuštanja Gradskog vijeća dovodi u pitanje i rad Komisije za imena ulica, trgova i za spomenike u kojoj imamo našeg predstavnika. No, splitska Možemo! – politička platforma toj je komisiji podnijela nekoliko – smatramo – iznimno važnih prijedloga koji bi se na dnevnom redu Komisije trebali pojaviti na nekoj od budućih sjednica.
TRG ŽRTAVA FAŠIZMA
Od početka devedesetih godina prošlog stoljeća Split je ostao bez ulice ili trga kojima bi se evocirala uspomena na ogromne žrtve koje su naš grad i cijela regija podnijeli u Drugom svjetskom ratu, bilo borbom za oslobađanje od okupatora, bilo kroz fašističko-nacistički teror. Posljedica je to kvazipovijesne revizije jednog od najvažnijih razdoblja u našoj povijesti.
Stoga predlažemo ispravljanje te zablude time što bi se plato pred zgradom Splitsko-dalmatinske županije na kojem je postavljen Spomenik političkim zatvorenicima, internircima i deportircima nazvao Trgom žrtava fašizma. Na inicijativu antifašističkih udruga taj je prijedlog bio aktualan i za bivše gradske vlasti, no nikad nije stigao na dnevni red Gradskog vijeća. Vrijeme je da Grad Split pokaže koliko mu je stalo do vlastite povijesti i građana koji su dali svoje živote u najtežim trenucima novije povijesti.
DOPUNA NATPISA NA GRADSKOM ŠTANDARCU NA NARODNOM TRGU
Od 8. studenoga 1999. na Narodnom trgu obnovljen je gradski štandarac – jarbol za gradsku zastavu, na kojem su uz nadahnute i Splitom inspirirane stihove Tonča Petrasova Marovića, uklesani i – kako se tada smatralo – ključni datumi iz povijesti Splita. Na tom popisu tako su se našli 305. godina kada je dovršena Dioklecijanova palača, potom 640. godina kad su Palaču naselili izbjegli stanovnici Salone i time začeli današnji grad, 1240. godina kad je donesen prvi Statut grada Splita, potom formiranje prve hrvatske uprave grada 1882., te 1991., godina u kojoj je Hrvatska postala samostalna.
Podržavajući antifašističke udruge, tražimo da se popis nadopuni 26. listopadom 1944., danom oslobođenja Splita od okupatora u Drugom svjetskom ratu. Smatramo da je riječ o jednom od najvažnijih događaja u cjelokupnoj povijesti grada, a nedvojbeno najvećem u 20. stoljeću. Upisivanjem toga datuma, kako je isticao splitski antifašist i umjetnik Ante Jelaska, Split bi prekinuo s negiranjem toga dijela svoje prošlosti.
KANTUNI KAO MJESTO SJEĆANJA
Duga splitska povijest puna je imena i događaja koji zaslužuju neku vrstu počasti, no često ne postoje ni fizičke ni prostorne mogućnosti da bi svi, ili bar većina bili obuhvaćeni. Zbog toga predlažemo uvođenje novog načina obilježavanja, uz uobičajene ulice i trgove (i njihove varijacije): kantune. Ideja nije ni nova ni jedinstvena u svijetu, jer se u raznim zemljama na taj način obilježavaju mikrolokacije povezane uz neke osobe i događaje koji to zaslužuju.
U skladu sa splitskim dijalektom, predlažemo da takva mjesta u Splitu budu nazvana “kantuni”, i imenovana po osobama i događajima kojih nema među imenima ulica. U slučaju prihvaćanja ovoga prijedloga, imena koja bi se tako obilježila mogla bi biti predmet javnog poziva, a Komisija bi naposljetku odlučila o njihovoj brojnosti i izboru naziva. Ovakvo rješenje “premostilo” bi problem s nemogućnošću obilježavanja brojnih osoba i događaja važnih za život Splita, a istodobno ne bi – osim postavljanja tabli – proizvelo nove troškove. Upisom tih lokaliteta na zemljovide, posebno na alate poput Google Maps, postali bi važan orijentir i za građane i za posjetitelje Splita.
SPOMEN OBILJEŽJE ADMIRALU PHILIPU ANDREWSU
Predlažemo da se među spomen obilježja uvrsti i ono posvećeno američkom admiralu Philipu Andrewsu, zapovjedniku mirovne misije zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu od 1919. do 1922., te počasnom građaninu grada Splita koji je tu počast zavrijedio 1924.
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-ugarske monarhije, Split je temeljem Londonskog ugovora trebao ući u sastav tada novoformirane Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca čemu su se protivili talijanski iredentisti. Zbog toga je 1919. u Split uplovila velika flota brodova mornarica SAD-a, Velike Britanije, Francuske i Italije, čiji je zadatak bio osigurati provedbu mirovnog ugovora. U tih nekoliko godina pripadnici četiriju mornarica – posebno američke – uz održavanje mira značajno su utjecali na svakodnevni život u Splitu, od novih kulturnih utjecaja poput jazza, preko sportskih događanja, plesova, kulturnih događanja, mode… Dobar dio “Spli’skog akvarela” Ive Tijardovića bavi se baš tim novim vremenima i događajima u Splitu. S političke i vojne strane, najvažniji događaj u mandatu misije dogodio se 1919. u Trogiru, gdje je admiral Andrews sa svojim postrojbama zaustavio napredovanje talijanskih iredentista koji su htjeli proširiti protofašističke ideje Gabrielea D’Annunzia. Nažalost, ime Philipa Andrewsa godinama je zaobilaženo kod imenovanja ulica i spomen obilježja, pa je čak i činjenica da je proglašen počasnim građaninom (drugi u povijesti, nakon Natka Nodila) godinama bila izostavljena sa službenih stranica Grada Splita. Smatramo da bi najbolja lokacija za spomen obilježje admiralu Andrewsu bila na području luke.