Možemo!

Naš program za Split

Možemo! – politička platforma ove 2021. prvi put sudjeluje na lokalnim izborima u Splitu, zajedno s našim partnerima iz Nove ljevice i Pametnog za Split i Dalmaciju. Time na lokalnoj razini želimo oživotvoriti temelje i načela na kojima je naša stranka ustanovljena na nacionalnoj razini, i za koja je dobila veliku podršku građana na parlamentarnim izborima.

Cilj nam je na svim segmentima funkcioniranja grada primijeniti sljedeća načela:

  • Zelena politika u svim sektorima

  • Jednakost i društvena solidarnost

  • Demokratizacija i održivost

MOŽEMO IMATI EFIKASNU UPRAVU

  • Vođenje grada umjesto upravljanja

  • Prioritet dugoročnom planiranju

  • Gradska uprava s jednostavnijom strukturom i jasnim linijama odgovornosti

  • Ocjenjivanje uspjeha po kriteriju ispunjenja javnog interesa

  • Javne nabave: kompetitivne, lokalne, zelene i socijalno pravedne

  • Javni natječaji za vodstva javnih poduzeća

  • Uključivanje javnosti u nadzor rada javnih poduzeća

  • Vraćanje ključnih funkcija pod okrilje Grada

  • Preispitivanje nadležnosti i potrebe postojanja gradskih poduzeća

  • Analiza iskorištenosti gradske imovine

  • Stvaranje efikasnog plana upravljanja gradskom imovinom

  • Aktiviranje državne imovine za potrebe grada

  • Transparentnije zapošljavanje u gradskoj upravi i gradskim poduzećima

  • Postepeno smanjenje broja zaposlenih

  • Racionalno raspoređivanje zaposlenih

  • Osiguravanje visoke razine poštivanja radnih prava zaposlenika grada

  • Uprava i poslovanje gradskih poduzeća moraju biti u potpunosti digitalizirani i dostupni

Proteklih tridesetak godina Split je jedan od najočitijih primjera kako politička trgovina i političko kadroviranje mogu dovesti do devastacije javne uprave. Ima i nekih pozitivnih primjera, poput evidencije gradskih prostora. Smatramo da je Splitu potreban potpuni zaokret, temeljita i cjelovita promjena načina vođenja grada, utemeljeni na poznavanju funkcioniranja Splita, ali dijelom i na načelima sadržanim u našim stranačkim programskim dokumentima na nacionalnoj razini i u drugim gradovima.

Ključ budućnosti Splita leži u kvalitetnoj srednjoročnoj strategiji razvoja. Ona je u izradi na Sveučilištu u Splitu, no nužno je da bude što prije dovršena i usvojena. Nas zanima da ta strategija doista ponudi putokaz na duži rok, umjesto da se prioriteti i projekti izmjenjuju od mandata do mandata, bez skoro ijednoga čija se realizacija protegne izvan te četiri godine. Također, važno je da u strategiji kvantitativni rast na raznim poljima, prvenstveno u gospodarstvu, ne bude jedini kriterij uspjeha, nego da razvoj Splita bude održiv, ravnoteži između rasta, društvene dobrobiti lokalne zajednice i očuvanja okoliša.

Smatramo da gradska uprava mora biti bolje i jednostavnije organizirana, kako bi njezini ciljevi i modeli rada bili razvidniji i nudili jasnije linije odgovornosti. Pojedini segmenti mogu se fuzirati, čime se smanjuje njihov broj, kao i gradska poduzeća. Čelništvo javnih (gradskih) poduzeća birali bismo natječajem, a nadzor njihovog rada otvorit ćemo javnosti, vraćajući time grad onima koji ga svojim poreznim izdacima financiraju. Jedini kriterij uspješnosti menadžmenta u gradskim poduzećima bit će ispunjavanje javnog interesa zbog kojih su te tvrtke osnovane, primjerice kvaliteta usluge, cjenovna i fizička dostupnost usluge, financijska održivost, razina uvjeta rada, zaštita okoliša, transparentnost… Samo tako se može spriječiti klijentelizam i korupcija. To bismo kod gradskih poduzeća postigli demokratizacijom, uključivanjem u nadzorne odbore predstavnika fizičkih i poslovnih korisnika, zaposlenika, predstavnika Gradskog vijeća, neovisnih stručnjaka, civilnog društva…

Javna nabava je najpotentniji gradski mehanizam za određivanje i provedbu strateških društvenih ciljeva, kojim Grad izravno utječe na gospodarske dionike, cjelokupnu dinamiku regionalne privrede, ali i na tržište rada. Stoga želimo iskorijeniti dosadašnje oblike privilegirane nabave, klijentelizma i pobrinuti se da gradske poslove dobiju najbolji, a ne najpodobniji ponuđači. Kroz smanjivanje rashoda gradskih poduzeća stvorili bismo uštede za proračun i istovremeno privukli najkvalitetnije tvrtke kako bi se poslovi za grad obavljali u roku, kvalitetno i za ugovorenu cijenu. Zelenom javnom nabavom smanjili bismo ekološki otisak, pomogli ublažavanju klimatskih promjena i poticali čiste tehnologije. Dajemo prednost lokalno uzgojenoj hrani uvođenjem kriterija kratkih lanaca opskrbe, udaljenosti proizvođača i krajnjeg kupca te utjecaja na ruralni razvoj. Revidirat ćemo postojeći sustav javne nabave uvođenjem kriterija društveno i rodno pravedne javne nabave te voditi računa da ponuđači poštuju radno pravo, sklopljene kolektivne ugovore i obvezu isplate ugovorenih plaća. Fokusiranim kanalima jačat ćemo lokalna obiteljska gospodarstva i osigurali kvalitetniju hranu za splitske vrtiće, škole i bolnice. Sve funkcije kod kojih je to moguće vratit ćemo pod okrilje grada, u čemu je najbolji primjer upravljanje tržnicama koje su tijekom trajanja koncesije donijele veliku korist privatnoj tvrtki, a istodobno su pretvorene u prostorni i higijenski kaos.

Zapušteni i prazni gradski prostori ogledalo su marljivosti i dobrog gospodarenja lokalne uprave, kao i njene suradljivosti s civilnim društvom i malim obrtnicima. Osim što može biti izvor prihoda, gradska imovina je značajan kapital pri oblikovanju javnog života i same urbane atmosfere. Uvriježeni model licitacije, često nejasni kriteriji dodjele i visoki najmovi dokazali su se kao neefikasni pri oživljavanju i oplemenjivanju takvih devastiranih nekretnina. Vrijeme je da naš Grad, koji i onako ima značajnih tegoba s deficitom građevinskog zemljišta i urbanim planiranjem, počne adekvatno privoditi svrsi postojeću infrastrukturu. Stoga bismo reformirali model licitacije gradskih poslovnih prostora u vidu preciznih i transparentnih kriterija natjecanja te strateškim planiranjem potreba i potencijala pojedinih dijelova grada utjecali na dodatno bodovanje ispunjenja kriterija poput vrijednosti za lokalnu zajednicu, zelenog poslovanja i društvene održivosti. Novoosnovanim obrtima, zadrugama i poduzećima omogućili bismo smanjene naknade za najam gradskih poslovnih prostora u prvoj godini te im time osigurati održive uvjete rada i rasta. Isto možemo učiniti za udruge sa željom stabilizacije uvjeta djelovanja društveno korisnim organizacijama u našem gradu. Obnovit ćemo i aktivirati zapuštene gradske i državne prostore obogaćujući time susjedstva u kojima se nalaze te ih ponuditi na privremeno korištenje lokalnim obrtnicima, društveno korisnim inicijativama ili u svrhu stvaranja društvenih prostora susjedstava tako potičući društvenu i ekonomsku aktivaciju lokalne zajednice. Za konzervatorski zaštićene objekte poticati nalaženje vlasnika koji su spremni na ulaganje u obnovu i aktiviranje tih vrijednih prostora, umjesto da ih se prepusti propadanju. Poticat ćemo korištenje gradskih prostora za co-working kako bismo ih prilagodili potrebama modernih oblika rada na daljinu. U potpunosti bismo digitalizirali gradski fond poslovnih, stambenih i drugih prostora te otvoreno i pravovremeno dijelili sve važne informacije

Veliki problem splitske gradske uprave svakako je i zapošljavanje u upravi i gradskim poduzećima. Zakonske odredbe ne dozvoljavaju oštre rezove i otkaze, ali bismo nastojali prirodnim odljevom i postepeno smanjivati broj zaposlenih. Efikasnost bismo postigli i novom sistematizacijom u suradnji sa sindikatima, od spajanja odjela do kvalitetnijeg raspoređivanja zaposlenika. Grad također mora biti predvodnik u poštivanju standarda rada i zapošljavanja, te poštivanja kolektivnih ugovora, no isto tako i u procjenjivanju kvalitete rada po kriteriju ispunjavanja javnog interesa, koristi za korisnike i sam grad. Naravno, kod svakog novog zapošljavanja ključna je transparentnost, javnost natječaja sa zadovoljavanjem svih zakonskih uvjeta i bez političkog utjecaja.

Na koncu, ustrajat ćemo na potpunoj digitalizaciji javne uprave i poslovanja gradskih poduzeća, što bi značilo potpunu i stalnu dostupnost svih procesa koji se odvijaju u njima, jer primjerena transparentnost glavni je preduvjet kvalitetne i odgovorne javne uprave. Također, transparentnost minimizira proračunske i korisničke troškove te uklanja problematičnu potrebu za outsourcingom. Gradski proračun, akte i odluke gradske uprave, vijeća i ostalih tijela učinili bismo lako dostupnima, uz razvijanje virtualne platforme namijenjene komunikaciji građana s gradskim tijelima. Poslužit ćemo se riječima naših političkih partnera iz stranke Srđ je grad: “Grad od krajnjeg korisnika ne smije tražiti niti jedan dokument koji mu je taj korisnik negdje već jednom predao, kao ni dokumente koje sam može pribaviti od drugih državnih organa”. Nužna je i financijska kontrola svih projekata koji su dobili neku financijsku potporu od Grada kako bismo osigurali kvalitetno ulaganje tih sredstava.

Želimo postići i da Split postane grad koji istinski surađuje na svim razinama. Stoga bismo na razini urbane aglomeracije Splita stvarali zajedničke razvojne projekte, jačali svakodnevnu komunikaciju te ostvarivali dijeljene, strateške ciljeve. Na županijskoj razini promicat ćemo ravnomjerniji i pravedniji razvoj cijele regije te štititi zajednička javna, društvena i prirodna dobra. Na nacionalnoj razini njegovali bismo aktivnu komunikaciju s Vladom i državnim institucijama u kojoj bismo kontinuirano podsjećali na važnost lokalnog te branili interese svih Splićanki i Splićana, uz širenje dosega progresivnih ideja koje želimo implementirati. Na međunarodnoj razini aktivno bismo radili na prijenosu znanja i iskustava gradova – prijatelja te razvijati nove suradnje diljem svijeta. Zajednički definirane ciljeve oblikovat ćemo u međunarodne projekte za njihovo ostvarenje te planirati njihovu održivu lokalnu ostavštinu.

MOŽEMO IMATI ZELENI GRAD

  • Dovršetak sanacije Karepovca i pripadajuće infrastrukture

  • Cjelovito rješavanje gospodarenja otpadom

  • Pretvaranje Karepovca u zelenu i rekreacijsku zonu

  • Realizacija sustava odvajanja i zbrinjavanja otpada recikliranjem i mehaničkom obradom

  • Naplata usluge odvoza smeća prema stupnju odvajanja u kućanstvu

  • Uklanjanje postojećih i sprječavanje nastanka divljih odlagališta otpada

  • Osnaživanje očuvanja i regeneracije prirode

  • Smanjivanje posljedica klimatskih promjena

  • Javni prijevoz vozilima na ekološki pogon

  • Šira dostupnost punionica za električna vozila

  • Širenje mreže biciklističkih staza i pješačkih zona

  • Ulaganja u energetsku učinkovitost zgrada u javnom vlasništvu

  • Stroža zaštita postojećih zaštićenih područja i realizacija novih takvih područja

  • Sanacija i regeneracija šumskih površina

  • Regeneracija zelenih površina kombinacijom mikro šume i alternativnih načina vrtlarenja

  • Formiranje komunalnih vrtova

  • Sadnja novih drvoreda uz gradske prometnice

  • Upravljanje plažama u skladu sa zelenom politikom

  • Stroži ekološki nadzor nad brodovima na kružnim putovanjima

  • Poticati zeleno poslovanje potporama.

Split tragično zaostaje u gospodarenju otpadom, počevši od prikupljanja, preko odvajanja do odlaganja. Stoga se ono nameće kao golemi gradski problem. Odvajanje otpada je loše organizirano, a građani su nedovoljno educirani. Cijeli Split ima samo dva reciklažna dvorišta. Odlagalište Karepovac tek je na početku sanacije. Novi otpad vrlo brzo će prerasti njegov kapacitet, a gradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom i dalje je na nuli. Osim ekoloških problema, mogli bismo se suočiti i s financijskim posljedicama ne uspijemo li u zadanim rokovima doseći europske direktive o prikupljanju otpada. Da bi se sanacija Karepovca dovršila i cjelovito riješilo gospodarenje otpadom nužna je suradnja sa Splitsko-dalmatinskom županijom i svim susjednim općinama i gradovima. Konačni cilj je pretvaranje Karepovca u zelenu i rekreacijsku zonu. Put do tog cilja vodi kroz stvaranje sustava zbrinjavanja recikliranjem i mehaničkom obradom, ulaganje u izgradnju sortirnica i reciklažnih otoka te opremanje svih zgrada i drugih stambenih objekata kantama za odvojeno prikupljanje otpada. U tome je ključna suradnja s građanima čiji napori na smanjivanju količine otpada i njegovog odvajanja moraju biti potaknuti prilagođenim računima. S druge strane, nužna je izravna opskrba kućanstava besplatnim vrećicama za prikupljanje različitih vrsta otpada.

Split je zbog turističke ekspanzije ostao bez većeg dijela industrije, što je donijelo poboljšanje u pogledu čistoće zraka i mora. Međutim, takve okolnosti ne mogu se smatrati napretkom jer je zbog toga značajno smanjen broj radnih mjesta izvan uslužnog sektora. Kanalizacijski kolektor omogućio je čistije more, ali su se pojavili novi izvori zagađenja, primjerice pretjerana gradnja na područjima poput Žnjana ili Marjana i povećani broj brodova na kružnim putovanjima.

Posljednjih nekoliko godina Marjan je devastiran, prvo zbog loše realizacije pomlađivanja šume, potom posljedične najezde potkornjaka, i konačno slabo kontrolirane sječe. Ta najveća i najvažnija zelena površina u Splitu pod snažnim je udarom često nezakonite gradnje, posebno na južnim padinama, te uvođenja sadržaja koji nisu u skladu s proklamiranom zaštitom park šume.

I druge zelene površine u vrlo su lošem stanju, osim onih s frekventnijim turističkim prometom. Split, uz Marjan, ima više površina klasificiranih kao šuma (Turska kula, kino Bačvice, Katalinića brig…) za koje predlažemo sanaciju, uz adekvatne sadržaje koji ne narušavaju šumski karakter područja i živi svijet, kao i smanjenje, odnosno ukidanje ukidanje automobilskog prometa. Takvi sadržaji moraju omogućiti sigurnost, komfor, rekreaciju i igru, dostupnost za osobe s invaliditetom… Nužna je i bolja kontrola i sankcioniranje ekoloških prijestupa, te nadzor nad upravljanjem. Također, na Marjanu treba osigurati jeftini ili besplatni električni prijevoz.

Ostale zelene površine mogu se regenerirati kombinacijama mikro šume i alternativnih načina vrtlarenja (i kompostiranja!), posebno na pustim površinama poput Žnjana ili Kopilice. Mikro šume sade se gusto, s autohtonim vrstama. Prema studijama rješavaju nas četrdeset puta više ugljičnog dioksida od pojedinačno sađenog drveća, a brzo postaju dom životinjskim vrstama, naročito pticama. U zonama zaštitnih zelenih površina formirali bismo komunalne vrtove koji omogućavaju građanima sadnju autohtonih biljnih vrsta, što donosi pozitivan društveni, zdravstveni i ekonomski učinak. Kvaliteta zraka, čuvanje zemljišta i smanjenje troškova grijanja i hlađenja mogu se postići i sadnjom  drvoreda uz sve gradske prometnice uz koje već ne postoje, a da za njih ima širine presjeka nakon smanjenja intenziteta prometa u skladu s ciljevima segmenta ovog programa posvećenog prometu. Listopadnim drvoredima sa širokim krošnjama ljeti se stvara hlad, a zimi osigurava osunčanost. Time se stvara specifična mikroklima koja ublažava klimatske ekstreme, motivira pješačenje i pogoduje prometu u poslovnim prostorima uz ulicu.

Kolni promet je veliki izvor zagađenja zbog današnje prirode voznog parka javnog prijevoza, te zagušenosti. Kako se navodi u Zelenom planu Možemo!, na lokalnoj razini moramo se pripremiti za neminovne klimatske promjene i sve njihove ekonomske, zdravstvene, društvene i političke posljedice. Zalažemo se stoga za elektrifikaciju javnog prijevoza, širu dostupnost punionica za električne automobile, kao i za razgranavanje mreže biciklističkih staza i pješačkih zona.

Protiv klimatskih promjena borimo se i ulaganjem u energetsku učinkovitost zgrada, u zelene krovove, posebno javnih ustanova, upravnih, obrazovnih, i sportskih, uz obrazovanje i osposobljavanje za poslove u tim sektorima. Vlasnike privatnih objekata, pak, treba poticati za ublažavanje zagrijavanja kroz savjetovanje i pripremu aplikacija za EU fondove.

Na isti način – potporama i javnim ulaganjima u zajedničko – treba potaknuti eko-turizam, uključujući uvjetovanje potpora transformacijom na zeleno poslovanje. Javnim ulaganjima treba i upravljanje plažama preokrenuti prema zelenoj politici, s gustom sadnjom stabala koja mogu podnijeti posolicu, uređenjem plaža bez zadiranja u prirodna topografska obilježja i zagađenje podmorja nasipanjem, te strogom komunalnom kontrolom turističkih subjekata. Sve plaže pod koncesijama moraju dobiti jasnu oznaku obuhvata koncesije i konkretna prava i dužnosti koncesionara, kao i prava građana na plaži. Usmjeravajući se na ekološki turizam treba osnažiti ekološki nadzor nad uplovljenjima i isplovljenjima brodova na kružnim putovanjima, te postepeno smanjiti broj njihovih dolazaka, sukladno istjecanju postojećih ugovora.

MOŽEMO BOLJE PLANIRATI PROSTOR

  • Integralno sagledavanje prostora

  • Participativno planiranje kao temelj demokratskog i transparentnog odlučivanja o prostoru

  • Planiranje i realizacija poticajnih javnih prostora

  • Valorizacija i stroža zaštita prirodnih i spomeničkih vrijednosti

  • Zaštita arhitektonskog i urbanističkog nasljeđa

  • Objedinjavanje ulaznih podataka, programa, projekata i planova za razvoj grada

  • Daljnji razvoj GIS-a – detaljne baze podataka kao temelja provedbe javnih politika

  • Koordinacija svih stručnjaka u procesu urbanističkog i prostornog planiranja i uređenja

  • Izmjene i dopune postojeće prostorno-planske dokumentacije

  • Aktivna pozicija Grada Splita prema površinama na kojima se Grad može upisati kao vlasnik

  • Utvrđivanje granica pomorskog dobra

  • Osiguravanje lokacija za gradnju stanova za dugoročni najam

Sve nabrojano i još puno više potrebno je da bi prostorni planeri, investitori, gradska uprava i građani mogli vizualizirati prostorne podatke i potencijalne promjenama koje bi mogle nastati temeljem novih intervencija. Samim time će se osigurati participativnost. Važno je da su nam svima uvijek dostupni ažurirani podaci iz kojih se iščitavaju trendovi, prostorne značajke, planirano korištenje i namjena prostora, prometna i infrastrukturna mreža i drugo.

Planiranje zasnovano na GIS-u i ažurnim podacima koje i sami građani, valjano educirani, mogu upisivati  sigurno vodi k daljnjem razvijanju politika praćenja, vrednovanja i odlučivanja o promjenama i pojavama te potrebama u prostoru. Samo uz lako dostupne podatke i komunikaciju što većeg broja korisnika prostora razvijat ćemo strategiju razvoja grada, ali i taktiku programiranja i realizacije planova, imajući u vidu racionalnost, funkcionalnost te ekonomske učinke.

Prostor grada Splita sagledat ćemo kao cjelinu, uključujući rubne dijelove grada kao što su Sirobuja ili Mejaši, te prigradske mjesne odbore Žrnovnicu, Srinjine, Slatine, Kamen, Donje i Gornje Sitno i Stobreč.

Težit ćemo stvaranju ambijenata javnog prostora koji su u duhu života u Dalmaciji. Artikulaciju javnih prostora svakako će pratiti valorizacija i primjerena rekonstrukcija kulturne baštine koja odgovaraju suvremenim potrebama.

Grad treba razvijati kao sustav uz objedinjavanje ulaznih podataka, programa i projekata te planova za razvoj grada, uz koordinaciju svih stručnjaka u procesu urbanističkog i prostornog planiranja i uređenja. Participativno planiranje je temelj demokratskog i transparentnog odlučivanja o prostoru. Zbog toga je potrebno razvijati GIS – detaljnu bazu podataka za sva područja kojima bi građani posredno ili neposredno trebali raspolagati kao temelj za provođenje javnih politika, a još bitnije, kao valjanu podlogu za novu generaciju prostorno – planske dokumentacije.

Kao kratkoročno rješenje, postojeću prostorno-plansku dokumentaciju treba izmijeniti i dopuniti, s naglaskom na zaštićene zone u gradu. Posebno je važno da Grad zauzme aktivnu poziciju prema površinama na kojima se može upisati kao vlasnik, te utvrditi granice pomorskog dobra s jasnim određivanjem nadležnosti grada u smislu njegovog korištenja.

Arhitektonsko i urbanističko nasljeđe, posebno Splita 3, treba zaštititi kroz vrednovanje pojedinačnih zgrada, grupa zgrada te, najbitnije, prostora među njima koji su najviše na udaru “investitora”.

Marjan je prvorazredno urbanističko pitanje, pitanje biti ili ne biti. Važan je i kao dio našeg zelenog programa. Kako možemo sačuvati prirodu u okolnostima u kojima je očigledan pritisak da se izgrađena površina poveća, a cijene zemljišta rastu bez obzira na to jesu li građevinske parcele? Jedino provodeći politiku koja cijeni šumu zbog toga što je šuma, a ne resurs.

Stoga Marjan zauzima posebno mjesto u našem prostornom programu, s deset točaka koje bi mu trebale osigurati svijetlu budućnost.

  • Pravni režim

Upis posebnog pravnog režima na sve katastarske, tj. zemljišno-knjižne čestice kao i prava prvokupa za privatne parcele, te preispitivanje pojedinačnih upisa stvarnih prava za koja postoji osnovana sumnja da nisu mogla od društvenog vlasništva postati privatno.

  • Stroža i nedvosmislena prevencija gradnje unutar granica park šume

Granice Park šume Marjan u svom zatečenom stanju jasno prenijeti u izmjene i dopune Prostornog plana uređenja grada (PPUG), a onda i u izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP). To je jedino pravedno rješenje za zaštitu prirode koja se ugnijezdila u centar grada.

  • Sanacija i kontrola

Prvi korak je odbijanje svih zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada. Naime,  ozakonjenje bespravne izgradnje već je onemogućeno Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama tako da se svi predani zahtjevi mogu riješiti odmah. Regulirati sanaciju područja pogođenih nezakonitom izgradnjom posebnim propisom i osmisliti način za anuliranje pripadajućih štetnih utjecaja. Napraviti internu kontrolu uporabnih dozvola i rješenja o izvedenom stanju za zgrade unutar PŠM-a ili zatražiti nadzor nadležnog Ministarstva. Iz ovoga se izdvajaju objekti koji su u službi funkcioniranja šume. Takvi objekti služe za uzgoj domaćih životinja, sustav protupožarne zaštite, radi se o tradicionalnim kućicama, suhozida prirodnim materijalima, bez obzira na argumente kako nisu dovoljno trajni.  Njihova trajnost ide pod ruku s prirodnim okruženjem u kojem se nalaze. Osim toga,  na mjestima gdje je priroda nepovratno uništena ili imaju razmjerno malu prirodnu vrijednost, a već su komunalno opremljeni trebaju se urediti javni sanitarni objekti.

  • Nova djelomična katastarska izmjera šume i/ili objedinjavanje park šume

Radi se o postupku koji u dobrom dijelu financira i organizira Državna geodetska uprava (DGU) i koji traje dugo. Na njega gradska politika može utjecati tako da mu ne smeta i da je suradljiva. Tom prilikom treba inzistirati na formiranju čim većih parcela jer se sitnijim parcelama puno lakše manipulira i spekulira.

  • Temeljni dokument za gospodarenje šumom

Već je pokrenut proces za donošenje Programa gospodarenja. Donošenje tog dokumenta je hitno, kao i da Javna ustanova i Prirodoslovni muzej počnu postupati sukladno njemu, s posebnim naglaskom na pošumljavanje, te pokrenu suradnju sa zainteresiranom javnošću i sugrađanima koji u pošumljavanju žele pomoći. Programom gospodarenja osigurat će se pouzdana obnova narušenog šumskog fonda na cjelovitom području Park šume Marjan te donijeti plan širenja arboretuma na javnim parcelama južnih padina Marjana.

  • Upravljanje park šumom

Neposredno upravljanje park–šumom zadaća je javne ustanove. U nju treba zaposliti osobe šumarske profesije, te održavati i unapređivati infrastrukturu, štititi i uređivati kulturna i spomenička obilježja, educirati građane, promovirati zaštitu prirode,kontinuirano motriti stanje šume i po potrebi inicirati pravovremene intervencije javne ustanove.

  • Regulacija prometa i redefinicija namjena

Ukinuti sav motorni promet na relaciji Sjeverna vrata – Bene, osim za izvanredne situacije. Uvesti pješačke zone od rampe na Institutu do Bena uz dopuštenje prometovanja isključivo javnom (ekološki prihvatljivom) gradskom prijevozu, stanarima u legalnim kućama na području Instituta te zaposlenicima JUPŠM koji obavljaju djelatnost unutar PŠ Marjan. Uvesti pješačku zonu od rampe na Marjanskom putu – Telegrin – Sedlo – Marangunićevo šetalište s jednakim režimom kao i na relaciji Institut – Bene. Postaviti uspornike na Šetalištu Ivana Meštrovića od MHAS-a do Instituta. Uvesti automatizirane rampe na području Oceanografskog instituta, sjevernih vrata i na Marjanskom putu, uz video nadzor i centralno upravljanje iz osmatračnice kod Sedla. Organizirati uređeno parkiranje pred ulazima u Park šumu Marjan. Omogućiti teže pokretljivim osobama adekvatan pristup primjereno uređenoj plaži; organizirati kopneni i morski ekološki javni prijevoz prilagođen osobama s invaliditetom; uvesti stanice za javne bicikle na sjevernim vratima, Benama, Telegrinu, plaži Kašjuni te kod Oceanografskog instituta.

  • Obnova Prirodoslovnog muzeja

Pokrenuti obnovu zgrade Prirodoslovnog muzeja i dovršiti uređenje tematskog parka autohtonih životinja na mjestu bivšeg zoološkog vrta.

  • Kulturna namjena Vile Dalmacije

U izmjenama plana izmijeniti uvjete rekonstrukcije Vile, a onda raspisati natječaj s reprogramiranim sadržajem.  Vila treba ostati u javnoj funkciji, primarno kroz provedbu cjelogodišnjih programa u kulturi osmišljenih od strane gradskih kulturno-umjetničkih ustanova i strukovnih organizacija kroz suradnju s hrvatskim, europskim i mediteranskim partnerima. Zatražiti od Ministarstva kulture da se vrati konzervatorska zaštita zbog arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti te povijesti značajne za memoriju grada.

  • Uloga civilnog društva

Osigurati institucionalnu podršku radu Društva Marjan koje zbog svoje uloge u razvoju i zaštiti Marjana treba imati status društva od interesa za Grad Split, te kontinuiranu financijsku potporu što iz tog statusa proizlazi. Potaknuti i ohrabriti i druge aktere civilnog društva na nadzor nad upravljanjem Park šumom Marjan. Razriješiti spor između Grada Splita i Društva Marjan oko posjeda nad kućom u Botaničkom vrtu te mu isti dodijeliti na dugoročno korištenje.

MOŽEMO OSIGURATI DOSTUPNO STANOVANJE

  • Stambenu politiku voditi kao dio održive ekonomije grada, borbe protiv iseljavanja i siromaštva

  • Osnovni cilj je osigurati priuštive stambene kvadrate

  • Pokrenuti program gradnje gradskih stanova za dugoročni, neprofitni najam

  • Cijenu stanova iz sustava POS-a smanjivati korištenjem javnog zemljišta, nultim doprinosima i nultom zaradom grada kao investitora

  • Inzistirati na državnoj razini na ukidanju PDV-a na građevinski materijal za gradske stanove

  • Poboljšati eksploataciju gradske imovine u svrhu najma

  • Smanjivati komunalni doprinos investitorima koji zajamče nižu cijenu

  • Gradski otkup dijela komercijalnih stanova po najnižoj prodajnoj cijeni zbog budućeg iznajmljivanja

  • Poticati osnivanje stambenih zadruga

  • Subvencionirati rekonstrukcije (dogradnje i nadogradnje) i adaptacije

  • Uvesti pogodnosti za vlasnike stanova koji se odluče na dugoročni najam: niža komunalna naknada, korištenje javnog prostora, jeftiniji ili besplatni parking…

  • Stanove čiji je investitor Grad graditi isključivo na parcelama u javnom vlasništvu

  • Primorati investitore na izgradnju svih potrebnih popratnih sadržaja: igrališta za djecu i odrasle, za kućne ljubimce, zelene površine s visokim stablima, parkirališta koja se prodaju zajedno sa stanovima…

  • Utvrditi čvrste socijalne i ekonomske kriterije za izbor najmoprimaca gradskih stanova

  • Omogućiti nasljeđivanje prava najma

Više od 70 posto punoljetnih građana Hrvatske mlađih od 35 godina još živi s roditeljima. U Splitu, gdje je veliki dio raspoloživog prostora za stanovanje prenamijenjen u turistički smještaj, problem trajnog stambenog zbrinjavanja još je složeniji. Tome pridonosi generalno visoka cijena kvadrata, pa je primjereno stanovanje sve većem broju građana postalo nedostižna kategorija. Osigurati stambene kvadrate, posebno mladima, postalo je prijeka potreba, mnogo važnija od zvučnih projekata kojima gradske vlasti često pribjegavaju da bi ostavile “trag”, poput spomenika i sličnog. Priuštivo stanovanje je najkorisnije nasljeđe kojem bi trebala težiti svaka gradska uprava: omogućiti dostojan i siguran krov nad glavom, bilo dugoročnim najmom koji ne ovisi o turističkoj sezoni, bilo kupnjom koja neće biti omča oko vrata budućim stanarima.

Sve veći broj Splićana mjesto stanovanja pronalazi u okolnim gradovima i općinama, a usluge poput kulture i zdravstva konzumiraju većinom u Splitu čime nastaje rupa između gradskih prihoda i troškova održavanja zajedničkog prostora. Drugim riječima, valjana stambena politika temelj je održive ekonomije našega grada. Posredno, osiguravanje takvog fonda stanova unutar postojećih gradskih projekata, utječe i na prometne gužve, gospodarstvo, cijene nekretnina i zemljišta, kao i dužničkog ropstva, siromaštva i korupcije.

Jedina politika usmjerena na stambeno zbrinjavanje je program POS-a i subvencioniranje stambenih kredita, no oni ne utječu bitno na rješavanje problema. Javni novac se naime takvom politikom preusmjerava bankama, zahvaćajući pri tom isključivo kreditno sposobnu populaciju. Osim toga, nema jamstva da se nekretnina naknadno neće prenamijeniti ili preprodati po tržišnoj cijeni, pa smo opet na početku. Javna stambena politika ne treba biti temeljena na vlasništvu, već na izgradnji javnih stanova kojima se upravlja kroz dugoročni, neprofitni najam. Ako to zvuči kao neostvarivi socijalistički san, valja znati da je recimo u Beču čak 60 posto upravo takvih stambenih jedinica, i kontinuirano se radi na povećanju toga postotka. Gradovi širom svijeta imaju takve politike. Može ih imati i Split. Nažalost, Hrvatska u tom pogledu zaostaje, europski prosjek broja javnih stanova za najam sedam je puta veći od broja takvih stanova u Hrvatskoj.

Stambena politika Možemo! kreće se u dva smjera: gradnja gradskih stanova za najam i prodaju, te utjecaj na smanjenje cijene komercijalnog stana.

Premda nije idealna, gradnja POS-ovih stanova rijetko je svijetla pojava u hrvatskom socijalnom sustavu i taj zakonodavni okvir treba nastaviti eksploatirati. No, za razliku od dosadašnje prakse, smanjenje cijene treba tražiti u gradnji na zemljištu u javnom vlasništvu, nultim doprinosima, nultoj zaradi investitora – grada i osiguranju subvencioniranih priključaka na svu infrastrukturu. Inicijalno smanjenje cijene gradnje može se osigurati i ukidanjem PDV-a na utrošeni građevinski materijal. Ova mjera ne može se osigurati na lokalnoj razini, ali ćemo inzistirati na njezinoj realizaciji na nacionalnom nivou.

Uz gradnju stanova za najam, nedovoljno je iskorišten i razmjerno veliki fond gradskih prostora raznih namjena koji se mogu adaptirati ili dati u najam uz obvezu da ih adaptira najmoprimac.

S obzirom da je nerealno očekivati gradnju dovoljnog broja stanova u jednom mandatu, smatramo nužnim uvođenje mjera s ciljem smirivanja rasta cijena komercijalnih kvadrata. Među njima je ovisnost visine komunalnog doprinosa o cijeni kvadrata – smanjivanje investitorima koji jamče nižu cijenu, odnosno povećanje za investitore skupih stanova. Dalje, grad treba osigurati otkup određenog broja komercijalnih stanova po najnižoj prodajnoj cijeni zbog daljnjeg iznajmljivanja. Na taj način potaknulo bi se prijavljivanje stvarne cijene kvadrata prilikom kupovine čime bi se osiguralo stvarno oporezivanje nekretnina. Poticali bismo osnivanje stambenih zadruga, te subvencionirali dogradnje i adaptaciju.

Veliki broj podstanara danas ovisi o turističkoj sezoni, pa je česta pojava prekid najma tijekom ljeta. Na veću sigurnost najma utjecali bismo povećanjem ili zadržavanjem davanja za iznajmljivanje u turizmu uz istodobne povlastice za stanodavce koji prijavljuju podstanare u dugoročnom najmu. Također, legalnim podstanarima i njihovim stanodavcima smanjili bismo komunalne naknade, olakšali dodjelu dijela javne površine, osigurali besplatan gradski parking…

Stanovi za najam i za prodaju kod kojih je investitor Grad obvezno se moraju graditi na parcelama u javnom vlasništvu, ali s nužnim sadržajima kao što su igrališta za djecu i odrasle, za kućne ljubimce, zelene površine radi povoljnije mikroklime, parkirališta…

Podstanari trebaju ispuniti temeljne uvjete vezane uz učešće cijene najma u primanjima u domaćinstvu, visinu primanja, te da članovi domaćinstva nemaju nekretninu za stanovanje, značajniju financijsku imovinu, te nemaju dugovanja prema gradu i gradskim tvrtkama ni po jednoj osnovi. Najmom im se pružaju pogodnosti za osiguranje stambenog prostora – nije potrebna kreditna sposobnost, nije potreban polog, a pravo najma može biti nasljedno.

Dostojan stan trebao bi biti, da parafraziramo Josefa Franka, austrijskog arhitekta, osnovni cilj suvremene civilizacije.

MOŽEMO IMATI BOLJE ORGANIZIRAN PROMET U GRADU

  • Prioritet razvoj javnog prijevoza u ekološki prihvatljivim vozilima

  • Razvoj mreže biciklističkih staza

  • Privremena ili trajna prenamjena rubnih traka za bicikle, javni prijevoz i taksije

  • Širenje pješačkih zona

  • Stvaranje zona smirenog prometa

  • Sustavno planiranje prometa u okviru integralne strategije razvoja grada

  • Olakšavanje pristupa osobama s invaliditetom

  • Gradnja garaža na rubnim dijelovima grada za park & ride sustav

Investiranjem u mobilnost pravilno planiranim javnim prijevozom, razvojem biciklističkih staza, širenjem pješačkih zona, zona smirenog prometa i garaža na rubnim dijelovima grada ulažemo u urbanu, ekonomsku i ekološku vitalnost i budućnosti našeg grada. Pravilno planiran javni prijevoz omogućuje optimalnu dostupnost, a ujedno čuva i potiče bolje korištenje ograničenog prostora grada.

Korištenje javnog prijevoza jedan je od najučinkovitijih načina koje pojedinci mogu poduzeti za uštedu energije i smanjenje emisije štetnih plinova. Vožnja javnim prijevozom, kao najzelenijim vidom transporta, daleko premašuje koristi od ostalih aktivnosti kućanstava kojima se štedi energiju.

Promet u gradu primarno ćemo organizirati kroz javni prijevoz koji će zadovoljiti potrebe stanovnika i posjetitelja da pouzdano, brzo i udobno, u ekološki prihvatljivim vozilima, stignu do željene destinacije. Razvijat ćemo mrežu biciklističkih staza,  širiti pješačke zone i zone smirenog prometa, a rasterećenju prometa u centru pridonijet će i garaže/parkiralište za park & ride sustav, kod kojeg je karta za javni prijevoz uključena u cijenu parkiranja. Za postizanje cilja koristit ćemo prednosti povezanih vozila, revidirat ćemo mrežu autobusnih linija, javno promovirati prednosti upotrebe javnog prijevoza i uložiti sredstva za promjenu ponašanja vozača osobnih automobila.

Promet ćemo planirati sustavno i u okviru integralne strategije razvoja grada kako bi postigli slijedeće:

  • Učestalost autobusnih linija u ciklusima od max. 10 minuta ili manje
  • Logične i direktne trase autobusa za što brže stizanje na odredište
  • Širenje mreže autobusnih linija u sve dijelove grada uz nabavu mini autobusa
  • Povećanje broja noćnih autobusnih linija
  • U špici turističke sezone širenje mreže turističkih hop-on/hop-off autobusnih linija s kratkim ciklusom vožnje do većine gradskih atrakcija, kao i brodskih linija gdje to prilike omogućavaju
  • Jedinstvenu jasnu i vidljivu signalizaciju u gradu i unutar javnog prijevoza za brzo snalaženje i kretanje građana, gostiju i posebno osoba s invaliditetom
  • Analogna prodaja karata za javni prijevoz u svim kioscima u gradu, a digitalizirano putem gradske IT platforme za javni prijevoz uz mogućnost kupnje karte za dan, dva, tri , tjedan ili više tjedana
  • Jeftinije karte za javni prijevoz, s perspektivom ukidanja plaćanja za krajnje korisnike
  • Nabava isključivo ekološki prihvatljivih vozila,

Do realizacije novih biciklističkih staza treba privremena prenamijenit rubne trake na pojedinim cestama i višetračnim ulicama u posebne trake za bicikliste, javni prijevoz i taxije. Planiramo širenje pješačkih zona i zona smirenog prometa s prednosti kretanja pješaka, posebno uz osnovne škole i dječje vrtiće, na rubovima gradske jezgre, te u isključivo stambenim područjima. Ulaganjima u rampe i druge oblike dostupnosti omogućili bismo pristup svim javnim sadržajima i programima za osobe s invaliditetom.

MOŽEMO BITI GRAD PODUZETNIŠTVA

  • Izrada srednjoročne strategije razvoja grada Splita

  • Financijski poticati lokalna poduzeća koja se bave kružnom ekonomijom

  • Promovirati nova i zelena radna mjesta

  • Subvencionirati inovacije iz područja ekološki prihvatljivih rješenja

  • Obrazovati građane i gospodarstvenike o energetskoj tranziciji

  • Poticati brownfield investicije

  • Predlagati osnivanje energetskih zadruga

  • Strateško planiranje gospodarske politike

  • Osposobiti gradsku upravu za provedbu europskih potpora zelenom poduzetništvu

  • Poticati društveno poduzetništvo

  • Poticati zadružni i društveni rad

  • Izraditi plan povećanja ekološke poljoprivredne proizvodnje

  • Podržavati male lokalne proizvođače u boljem plasmanu proizvoda

  • Zaustaviti prenamjene kvalitetnog obradivog tla u građevinsko zemljište

  • Uvesti gradski sustav plaćenih učeničkih i studentskih praksi

  • Osigurati programe edukacije za poduzetnike i poduzetnice

  • Potpore uvjetovati radnim statusom zaposlenika

  • Razvijati nove znanstvenoistraživačke centre

  • Popularizirati znanost i inovativnost

Splitska privreda stagnira već praktički pola stoljeća, da bi propašću tvornica iz socijalističkog razdoblja danas ovisio o turizmu, što je srednjoročno neodrživo, izrazito nestabilno i sezonalno. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Splitsko-dalmatinske županije svega je 78,5 posto državnog prosjeka te je na razini od 52,5 posto europskog standarda kupovne moći, dok je Zagreb europski prosječni standard dosegnuo i premašio za 23,6 posto. Splitsko-dalmatinska županija godinama je rekorder po broju nezaposlenih, trenutačno ih ima 29.128 nezaposlenih od ukupno 153.237 na državnoj razini. Stopa dalmatinske nezaposlenosti četiri puta je veća od one zagrebačke i za 69 posto teža od stope nezaposlenosti u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2019. je u splitskoj prerađivačkoj industriji, energetici i rudarstvu radilo svega 7330 ljudi. Za usporedbu, samo Jugoplastika nekad je zapošljavala oko 8000 radnika. Od 62.643 zaposlenih u Splitu najveći broj – 19.241 – plaće je zarađivalo u trgovini, ugostiteljstvu, hotelima i prijevozu, a još 17.320 radilo je u javnoj administraciji, obrani, školstvu i zdravstvu. Nadmoćno najprofitabilnije poduzeće u splitskom okruženju je jedna kladionica. Gledajući prihodovnu stranu, listu predvode lokalni trgovački lanci, dok trgovina općenito čini oko 40 posto ukupnih utržaka. Čak četvrtina Splićana radi u trgovini što su neproizvodna zanimanja koje karakterizira beznačajna razina dodatne vrijednosti. Prosječna splitska neto plaća iznosi 5174 kune, što je oko 12 posto niže od hrvatskog prosjeka. Također, analiza Fine pokazuje da je prema ekonomičnosti poslovanja Splitsko-dalmatinska županija na 18. mjestu, dok je prema produktivnosti rada mjerenom odnosom neto dobiti i broja zaposlenih na 19. mjestu nacionalnog poretka.

Prvi korak bio bi poticaj dovršetku cjelovite strategije razvoja koja je u izradi na Sveučilištu u Splitu, kao dokumenta nužnog za dugoročnije planiranje i funkcioniranje grada. Smatramo da ta strategija ne smije promovirati kvantitativni kriterij kao jedino mjerilo uspjeha, nego se okrenuti poštivanju načela kružne i zelene ekonomije.

Smatramo da rizike od izvanrednih eksternih utjecaja, kakav je pandemija COVID-19, može umanjiti samo diversifikacija gospodarskih aktivnosti, i uključivanje u trendove koje pokreću europski Zeleni plan i Plan za oporavak i otpornost k zelenoj i digitalnoj tranziciji. Grad veličine Splita idealan je za usku i dobro koordiniranu suradnju znanstvenog, tehnološkog i kreativnog sektora koja može doprinijeti inovativnim te provedivim rješenjima na putu do regionalnog predvodnika modaliteta kružne ekonomije. Zbog toga ćemo financijski poticati lokalna poduzeća koja se bave kružnom ekonomijom – ekonomskog modela koji osigurava održivo gospodarenje resursima, produženje životnog vijeka proizvoda s ciljem smanjenja otpada te povećanu uporabu obnovljivih izvora energije. Time pripremamo naše gospodarstvo za održivu i zelenu budućnost, etabliramo konkurentnost, štitimo okoliš te osiguravamo poštivanje potrošačkih prava.

Subvencionirali bismo adekvatnu infrastrukturu inovatorima iz područja ekološki prihvatljivih rješenja, provodili stalno obrazovanje i informiranje građana i gospodarstvenika o energetskoj tranziciji, a lokalnim proizvođačima i distributerima svih vrsta energenata uvjetovali potporu uporabom najnovijih tehnologija. Poticali bismo tzv. brownfield investicije, tj. revitalizaciju napuštenih prostora i zgrada, umjesto zauzimanja zelenih ili poljoprivrednih površina, te osnivanje energetskih zadruga kako bi građani mogli proizvoditi vlastitu energiju iz solarnih izvora i uspostavu javno-zadružnog projekta proizvodnje solarnih ćelija.

Malo poduzetništvo motor je privrednog razvoja i inovacija te mora imati partnera u gradskoj upravi koja će osigurati potrebno okruženje i uvjete za njegov rad. Kako bismo sustigli europske progresivne i dokazano uspješne trendove, nužno je poticati razvoj zadrugarstva i društvenog poduzetništva koji smanjuju nezaposlenost, potiču lokalni i regionalni razvoj, te uključuju marginalizirane skupine. Treba stimulirati i lokalni IT sektor. Putem radnih skupina, u kojima će ravnopravno sudjelovati javni, privatni, akademski te civilni sektor, strateški bismo planirali gospodarske politike, potrebnu infrastrukturu te gospodarske i poduzetničke zone, uz stavljanje u funkciju postojećih resursa. Gradsku upravu učinili bismo spremnijom za provedbu europskih projekata usmjerenih prelasku poduzetnika na zelene i digitalne modele poslovanja i proizvodnje, te poduzetnike rasteretiti od nepotrebnih administrativnih procedura u komunikaciji s gradom.

Poticat ćemo društveno poduzetništvo i zadružni rad koji su danas česti stigmatizirani, zbog čega treba educirati šire građanstvo o temeljnim pojmovima socijalne ekonomije. U tu svrhu surađivat ćemo i s civilnim sektorom u razvoju poslovnih ideja fokusiranih na rješavanje problema zajednice.

Agrarna samoodrživost teško može biti postignuta samo preko gradskih poljoprivrednih kultura te se prsten gravitirajućeg uzgoja i nabave treba proširiti na susjedne općine, uz uspostavu što kraćih distributivnih lanaca. Uspostavili bismo funkcionirajuću veletržnicu koja bi osnažila kvalitetne i ekološke proizvode, a modernizacija gospodarenja otpadom uključivala bi sustav proizvodnje komposta iz gradskog biootpada. Osigurali bismo infrastrukturu za otkup, skladištenje i obradu lokalno proizvedenih namirnica u suradnji s udruženjima lokalnih proizvođača, te podržavali male proizvođače u popravljanju zastupljenosti u trgovačkim lancima, hotelima, restoranima, na tržnicama… U tu svrhu kreirali bismo i popularizirali oznaku za lokalno proizvedene brendove. Prekinuli bismo, ili sasvim smanjili, štetnu politiku prenamjene kvalitetnog obradivog tla u građevinsko zemljište.

Za budući razvoj iznimno je važna uspostava suradnje grada sa znanstvenom i poduzetničkom zajednicom na pronalasku inovativnih rješenja za optimalnije funkcioniranje grada. Među ostalim, prednost bismo dali interoperabilnosti, otvorenim standardima i slobodnosoftverskim rješenjima. Uveli bismo i gradski sustav plaćenih učeničkih i studentskih praksi za stjecanje konkretnih vještina, te osigurali programe edukacije, savjetodavnih usluga i mentorstva za poduzetnike i poduzetnice. Posebno bismo poticali društveno korisne inovacije, uz potpore uvjetovane – među ostalim – radnim statusom zaposlenika kako bi se poticalo stvarno zapošljavanje umjesto prekarijatskog angažmana kroz razne oblike prividnog samozapošljavanja.

MOŽEMO IMATI TURIZAM PO MJERI GRADA

  • Zalažemo se za održivi turizam koji teži pomirenju i usklađivanju ekonomskog napretka s društvenim napretkom i zaštitom okoliša

  • Split brendiran njegovom kulturom, materijalnom i nematerijalnom baštinom, iskustvom življenja u Splitu i očuvanom prirodom

  • Raspoređivanje turističkog prometa kroz cijelu godinu

  • Usmjeravanje javnih prihoda od turizma povećanju standarda i kvalitete života svih građana

  • Ograničavanje dnevnog broja putnika na velikim brodovima na kružnim putovanjima

  • Suživot turizma i lokalne zajednice

  • Protiv smo ograničavanja pristupa građana plažama i drugim sadržajima podložnim koncesioniranju

  • Skrb o gradskoj jezgri

  • Poboljšati pristupačnost lokaliteta i institucija osobama s invaliditetom

Prema istraživanjima Instituta za turizam Split i Splitsko-dalmatinska županija vrlo su blizu popunjavanju prihvatnih kapaciteta, posebno u vršnim mjesecima (srpanj, kolovoz). Primjerice, u kolovozu 2019. u gradu je zabilježeno 660.000 noćenja, samo 10 tisuća manje od ukupnih prihvatnih kapaciteta. Taj se kapacitet definira kao ukupni broj ljudi koje Split sa svojim smještajnim, infrastrukturnim (prometnim, energetskim, vodoopskrbnim, prikupljanju otpada…) uvjetima može primiti.

Turistički uzlet Splita zbog manjkave je gospodarske politike u Hrvatskoj i nedostatka drugih djelatnosti i poslova pretvorio Split i cijelu Dalmaciju u regiju gospodarske monokulture. Unatoč postojanju nekih strateških dokumenata ili dijelova širih strateških dokumenata posvećenih turizmu, ta se djelatnost u Splitu razvija bez vidljivog plana, s kvantitativnim rastom kao najvažnijim kriterijem uspješnosti, te izrazitom koncentriranošću na topliju polovicu godine.

Od ogromnog broja turista koji prolaze kroz Split ili dolaze u njega korist skoro isključivo imaju populacija i poslovni subjekti koji su izravno uključeni u tu djelatnost. Prihodi grada od turizma preniski su da bi nadoknadili štetu izazvanu prenapregnutom infrastrukturom, gužvama koje otežavaju normalno funkcioniranje i usmjerenošću većine javnih usluga na turizam. Osim toga, izrazito je ugrožen stambeni karakter splitske povijesne gradske jezgre, globalno jedinstvene strukture, uz nametnuti prostorni nered, te buku i masovne manifestacije u stambenim i spomeničkim zonama.

Ograničenost gospodarskih aktivnosti na turizam proizvodi izrazitu ekonomsku nesigurnost, i ovisnost o fluktuacijama karakterističnim za tu djelatnost. Pandemija je to pokazala vrlo jasno, ostavivši veliki broj ljudi bez posla, i ugrozivši poslovanje tvrtkama i obrtima vezanim uz turizam.

Ključ rješenja je u zalaganju za održivi turizam, kojega mnogi prizivaju, a ne tako mnogi razumiju. Taj pojam za nas ima vrlo jasno značenje: to je turizam koji uzima u obzir trenutni i budući utjecaj na ekonomiju, društvo i okoliš, ispunjavajući potrebe svih dionika – gostiju, djelatnosti, prirode i lokalnih zajednica. Takav turizam ne stvara nered u prostoru, posebno javnom, utemeljen je na lokalnoj kulturi i načinu života, umjesto da se oni prilagođavaju turizmu. Time donosi dobrobit cijeloj zajednici, ne samo ljudima i tvrtkama koji se njime bave. Održivog turizma nema bez srednjoročnih i dugoročnih strateških dokumenata, a ključno je da mu konstantni rast nije jedini kriterij uspješnosti, ne ugrožava lokalnu infrastrukturu, te je cjenovno i sadržajno otvoreniji domaćim gostima. Posljedica cijelog procesa okrenutosti održivom turizmu manja je podložnost krizama kakvu smo iskusili pandemijom, te promjenama trendova.

Smatramo da glavni turistički aduti Split moraju biti njegova materijalna i nematerijalna baština (povijesna, arhitektonska, gastronomska, urbana, sportska, kulturna, lokalni duh i način života…), te očuvana okoliš. Naravno da takav smjer ne isključuje ni suvremene trendove poput glazbenih i kulturnih festivala i drugih manifestacija, no ne na štetu lokalne zajednice. Takvu strategiju ne treba brkati s takozvanim elitnim turizmom, koji u konačnici obično donosi neželjena ograničenja lokalnom stanovništvu. Željeni cilj je suživot turizma i lokalne zajednice, što ne znači kreiranje turističkih atrakcija surogatom stvarnog života, nego stvaranje sadržaja koji služe i gostima i stanovništvu.

Važan segment održivog turizma je i gubitak sezonalnog karaktera, odnosno raspoređivanje turističkog prometa na cijelu godinu, ne samo zbog prihoda nego i zbog rasterećenja vršnih dijelova sezone koji donose probleme u funkcioniranju grada. To pretpostavlja jačanje zdravstvenog, ekološkog i kongresnog turizma, poboljšanje prometnih veza, podizanje razine kulturnih, sportskih i drugih događanja, ulaganja u hotelski sektor…

Javni prihodi od turizma moraju ponajprije služiti povećanju standarda i kvalitete života svih građana poboljšanjem infrastrukture, očuvanjem okoliša, obogaćivanjem gradskih usluga. U tom pogledu posebno je važna skrb o gradskoj jezgri koja se treba financirati reinvestiranjem novca zarađenog od turizma u tom najatraktivnijem dijelu grada, uz ekonomsko i komunalno poticanje sadržaja namijenjenih stanovništvu, uklanjanje bučnih i masovnih manifestacija iz stambenih i spomeničkih zona, uspostavu visokih standarda komunalnog reda, ograničavanje daljnjeg širenja sadržaja namijenjenih isključivo turizmu, olakšice i subvencije za stanovanje i uređenje nekretnina koje nisu namijenjene turističkom smještaju.

MOŽEMO IMATI UKLJUČIVU I DEMOKRATIČNU KULTURU

  • Poticati vertikalnu i horizontalnu suradnju i razmjenu

  • Poticati kulturne ustanove da razvijaju upravljačke modele u kojima više participiraju građani, umjetnici i ostali akteri u kulturi i obrazovanju

  • Osnažiti nezavisnu kulturnu scenu

  • Dokinuti kult podobnosti i menadžerske kriterije u procjeni kulturnog rada i kadra

  • Raditi na povezivanju kulture sa svim djelatnostima u gradu, od obrazovanja i socijalne politike, do gospodarstva i turizma

  • Razvijati programe usmjerene na uključivanje društveno i kulturno specifičnih skupina

  • Izraditi kvalitetniji sustav potpora usklađen sa različitim potrebama i ritmovima rada pojedinih korisnika

  • Poboljšati uvjete rada u kulturi, te infrastrukturu za rad nezavisnih kulturnih aktera

  • Integrirati kulturne sadržaje u sve dijelove grada

  • Poticati korištenje digitalnih tehnologija, društvenih mreža i ostalih dostupnih platformi za diseminaciju informacija i kulturnih sadržaja

  • Uvesti kvalitativnu procjenu rada ustanova u kulturi, u smislu njihovog ispunjavanja svoje svrhe i javne potrebe, namjesto čisto kvantitativne (broja programa i financijskog učinka)

  • Valorizirati sve doprinose neinstitucionalne kulture – uključivost, aktivnost, suradnja, edukacija, komunikacija…

  • Mapirati aktivne dionike u lokalnoj kulturi i omogućiti platformu za umrežavanje

  • Omogućiti veću vidljivost aktivnosti iz domene kulture u javnosti

  • Inzistirati i sudjelovati u izradi lokalne strategije u kulturi temeljene na ovim načelima

Ovakvim planom djelujemo na ključne probleme koji paraliziraju nezavisnu scenu i okoštavaju strukturu ustanova u kulturi.

Uloga kulture je daleko šira od one koja se uobičajeno percipira – kulturnih programa (izložbi, predstava, koncerata, manifestacija i sl.). Povezivanje kulture s drugim društvenim i gospodarskim sektorima najčešće se percipira kao doprinos tih sektora kulturi, no, situacija je upravo suprotna – kultura je ta koja u uspješnom odnosu doprinosi razvoju i izgradnji svih sektora u koje je inkorporirana.

U ovom trenutku, niti na državnoj niti na lokalnoj razini ne postoji jasno formulirana kulturna politika na koju bi se moglo konkretno utjecati od strane bilo kojeg aktera u kulturi. Postoje dokumenti – stranački programi, lokalne smjernice i strategije, no, barem u Splitu, ti su dokumenti stvar puke formalnosti; ne samo da nemaju utjecaj na tretman kulturnih praksi, već su često u potpunoj suprotnosti jedan s drugim, i svi skupa s onim što se stvarno događa. Na razini odnosa između institucionalne podrške prema postojećim i potencijalnim kulturnim praksama nema jasno definiranih ciljeva, prema čijem ostvarivanju bismo usmjeravali regulativu i kreirali strategije, niti se čini da ima interesa da se tako nešto učini. Velika je težnja političkih tijela i dijela kulturnjaka da se očuva postojeće stanje kako god neadekvatno bilo, jer ono garantira udobnost zauzetih pozicija i nepropitivanje o onome što bi trebalo biti ključno – različitosti praksi na tom području te kvaliteti i dostupnosti programa.

Kanali kojima akteri u kulturi mogu utjecati na politike, pa čak i ovako nedefinirane, ne postoje mimo onih koje sama scena stvara kroz pritiske i lobiranja na onim mjestima koja se pokažu prijemčiva za tako nešto.

Nezavisna je kultura generalno inkluzivnija od institucionalne i obavlja važnu društvenu funkciju, kako kroz slobodno uključivanje brojnih skupina koje su inače zapostavljene (imovinski faktor, obrazovni, nacionalni, generacijski, različite vrste tjelesnih i mentalnih teškoća) tako i kroz djelovanje rubnim dijelovima grada do kojih elitnija kultura teško dopire. Također, njezina rastresita struktura omogućava nehijerarhijsko napredovanje, umjetnički, stručni, razvoj i razvoj vještina i interesa kakvo je u institucijama teže izvedivo, a nerijetko se i aktivno obeshrabruje. Kako je po definiciji brža i “lakša”, nezavisna kultura je reaktivnija prema aktualnim društvenim i političkim temama, čvrsto je vezana uz konkretne uvjete i probleme u svojoj sredini i lakše ih kanalizira od one koja je pod direktnom upravom države ili grada, kako zbog prirode ustanova kao primarno mjesta kanonizacije postojećeg, tako i zbog činjenice da se održivost pozicija na tim mjestima bazira mahom na vještom “netalasanju”.

Čak i institucionalnoj kulturi često nedostaju bazični uvjeti za rad, dok se nezavisna uz to bori i s kroničnim nerazumijevanjem ili podcjenjivanjem. Naime, za takvu scenu rezultat rada, u smislu njegovog umjetničkog dosega, njegove fizičke demonstracije, nije isključivi kriterij. Tu je čitav niz drugih kriterija – uključivost, aktivnost, suradnja, edukacija, komunikacija i sl. koji u konvencionalnom načinu odlučivanja ostaju neprepoznati. To, naravno ne znači da nije važno kakav sadržaj se naposljetku proizvodi, ali nije isključivo važno.

Dodatno je značajno da u okviru nezavisne kulture imamo slobodnije kooperativne veze koje izlaze iz nacionalnih okvira, i stoga po defaultu predstavljaju žulj na peti nacionalno baziranoj politici. Istovremeno, to je uzak, ali neprocjenjiv prostor djelovanja za stvaralaštvo i aktivizam koji se, po logici stvari, slabo baziraju na nacionalno baziranom identitetu.

Nezavisna scena teško može znatnije napredovati u sistemu koji slabo prepoznaje njezine elementarne pretpostavke – a to su primjerena infrastruktura i hladni pogon. Taj se problem znatno premostio osnivanjem zaklade Kultura Nova, no na lokalnim razinama u tom smislu nema znatnih promjena. Naime, logika financiranja koja je usredotočena na produkciju programa, a pri tom u potpunosti ignorira procese nastanka kulturnog sadržaja i zajednice okupljene oko njih, suštinski je kontraproduktivna. Također, mantra koja se ponavlja u različitim formulacijama, da ekonomski napredak može biti nekakav ozbiljan pokretač na tom polju, da on sam po sebi može poboljšati status kulture nije realističan. Ono što može pomoći su kvalitetne i dosljedno provođene kulturne politike. Jedino u okviru njih eventualni ekonomski prosperitet može imati pozitivan utjecaj na kulturu.

MOŽEMO IMATI BOLJE OBRAZOVANJE OD JASLICA DO ODRASLE DOBI

  • Stvaranje plana razvoja odgojno-obrazovne infrastrukture

  • Škole i vrtiće u svakoj četvrti

  • Stvarno poštivanje pedagoških standarda u vrtićima

  • Bolja dostupnost jaslica i vrtića kroz dvosmjenski rad

  • Organizacija produženog boravka u svim osnovnim školama

  • Bolju društvena i obrazovna uključenost djece iz ranjivih skupina

  • Ostvarivanje prava na vrtića što većem broju djece

  • Zaštita i promocija prava radnika u obrazovanju

  • Bolja pedagoško-psihološka potpora učenicima i nastavnicima

  • Partnerstvo s akterima izvaninstitucionalnog obrazovanja

  • Promocija sudjelovanja znanstvenih, kulturnih, poslovnih, i civilnih organizacija u nastavnom procesu

  • Opskrba škola i vrtića iz lokalnih izvora

  • Besplatan obrok svim osnovnoškolcima

  • Uvođenje građanskog odgoja u osnovne škole

  • Slobodne aktivnosti za učenike koji ne pohađaju vjeronauk

  • Zelena obnova škola i vrtića

  • Potpore programima za cjeloživotno obrazovanje

  • Upravljačke strukture u školama bez političkog kadroviranja

Stariji, planski razvijani kvartovi u Splitu “pokriveni” su odgojno-obrazovnim institucijama koje su, zbog sve manjeg broja stanovnika u tim dijelovima grada, u mogućnosti raditi u jednoj, maksimalno dvije smjene, i djeca imaju mogućnost pohađati školu/vrtić u neposrednoj blizini doma. U novijim, napučenijim dijelovima grada to nije slučaj. Stoga se zalažemo za izradu plana razvoja odgojno-obrazovne infrastrukture temeljem analize onoga što imamo, te predvidivih prostornih, ekonomskih i demografskih pokazatelja, do ispunjenja ciljeva: škola i vrtića u svakoj četvrti i jednosmjenskog rada u svim osnovnim školama. Paralelno bi se stvarale infrastrukturne i kadrovske mogućnosti za organizaciju produženog boravka u svim osnovnim školama, kao i pravo svih osnovnoškolaca na besplatan obrok. U osnovne škole uveli bismo građanski odgoj, uz organizirano zbrinjavanje kroz slobodne aktivnosti učenika koji ne pohađaju vjeronauk.

Inzistirat ćemo na strogom poštivanju pedagoških standarda u vrtićima, u smislu dostupnih prostornih i materijalnih resursa. Također, dostupnost jaslica i vrtića može se povećati i kroz dvosmjenski rad i fleksibilnija dežurstva, u skladu s promjenjivim ritmom rada u obitelji i individualnim potrebama djece.

Stvarat ćemo uvjete za bolju društvenu i obrazovnu uključenost djece iz socijalno ugroženih obitelji, djece s teškoćama u razvoju te djece koja iz bilo kojeg drugog razloga spadaju u ranjivije skupine. Posebno je važno djeci iz tih skupina omogućiti što šire ostvarivanje prava na pohađanje vrtića. Kao važan zadatak ističemo i osiguravanje adekvatne financijske podrške za asistente u nastavi za djecu s teškoćama, te njihovu sustavnu zaštitu.

Smatramo da radnici u obrazovanju moraju imati bolju zaštitu i promociju njihovih prava, te osiguravanje što boljih uvjeta za rad, ponajprije kroz kolektivne ugovore. Također, i njima i učenicima treba osigurati što kvalitetniju i dostupniju pedagoško-psihološku potporu.

Zalagat ćemo se za partnerstvo s akterima izvaninstitucionalnog obrazovanja i promoviranje sudjelovanja znanstvenih, kulturnih, poslovnih, i civilnih organizacija u nastavnom procesu. Formirali bismo poseban fond za projekte suradnje javnih ustanova, poduzeća, te organizacija civilnog društva kojima se kreiraju sadržaji primjereni osnovnoškolskom uzrastu u cilju promocije aktualnih kulturnih, znanstvenih i društvenih tema kroz koje se stvaraju novi nastavni sadržaji i novi aktivni građani. Pružit ćemo potporu i programima za cjeloživotno obrazovanje, posebno onima koji predstavljaju elementarnu javnu potrebu, prekvalifikacije dugoročno nezaposlenih, te uključivanje osoba koje se ne obrazuju i ne traže posao aktivno.

Kao dio cjelokupnog projekta reorganizacije javne nabave, opskrba škola i vrtića mora slijediti princip ekonomske vrijednosti, a ne najniže cijene, te načelo lokalne nabave, čime pomažemo lokalnim zadrugama, obrtima, malim proizvođačima, OPG-ovima… Također, svaku intervenciju na školama i vrtićima treba izvesti prvenstveno imajući na umu načelo zelene transformacije svih javnih sadržaja. Na koncu, prekinuli bismo trend političkog kadroviranja u upravljačkim strukturama škola.

MOŽEMO OSNAŽITI NAJRANJIVIJE DIJELOVE DRUŠTVA

  • Upravljanje socijalom “odozdo”

  • U nadležnosti grada moraju biti koordinacija i osnovno upravljanje procesima

  • Aktiviranje Savjeta za socijalnu skrb

  • Godišnje preispitivanje prioriteta socijalne politike

  • Stalno praćenje učinka socijalnih programa

  • Umrežavanje postojećih udruga na projektima čiji je sukreator ili inicijator grad

  • Ključni ciljevi gradskog sustava socijalne skrbi: zaštita prava djece i mladih; zaštita i podrška za obitelji, posebno jednoroditeljske; zaštita ženskih prava; podizanje kvalitete života starijih osoba; borba protiv siromaštva; zaštita prava osoba s invaliditetom i kroničnim bolestima; zaštita prava osoba svih seksualnih orijentacija i/ili rodnih određenja, nacionalnih, vjerskih i drugih manjina

Socijalne usluge ključni su alat politike u zadovoljavanju potreba svake zajednice i ono na čemu se prepoznaje funkcionalna i kvalitetna država. Na lokalnoj razini, udruge civilnog društva u uskoj suradnji s gradskim vlastima mogu najpreciznije detektirati te potrebe i posvetiti se njihovom rješavanju kvalitetno, poznavajući detaljno sva lica problema čijim se rješavanjem bave.

Split je grad s jednom od najrazvijenijih mreža udruga u Hrvatskoj, velikim dijelom prepoznatih i na nacionalnoj razini. No, one često u gradskim institucijama nemaju adekvatnog sugovornika i partnera pa ni one jednostavne, logističke aspekte svog rada često ne mogu realizirati u suradnji s gradom Splitom, zahvaljujući tromosti i nezainteresiranosti sustava za ova esencijalna pitanja. Ukratko – institucionalna socijalna skrb Grada Splita funkcionira kao loše podmazan stroj koji često zapinje ili vrti ‘u prazno’.

Stoga se zalažemo za upravljanje ‘odozdo’ – od organizacija, udruga i tvrtki koje se bave različitim aspektima rada za dobrobit društva i koje se u svakodnevnom radu susreću s mijenjajućim prioritetima ovoga sektora, prema institucijama koje će te zahtjeve prepoznati i zadovoljiti. No, koordinacija i osnovno upravljanje procesima u domeni su institucija lokalne vlasti, odnosno grada Splita.

Kroz aktiviranje Savjeta za socijalnu skrb promijenili bismo odnose i poboljšali komunikaciju između organizacija civilnog društva i institucija – od lokalnih i nacionalnih institucija vlasti, preko obrazovnih do zdravstvenih ustanova. Svake godine preispitivali bismo prioritete socijalne politike i na temelju objektivnih pokazatelja, analiza i istraživanja procjenjivali kojim je programima ili društvenim skupinama najpotrebnija pažnja i sredstva institucija te shodno tome kreirati budžete, uz konzultacije s udrugama civilnog društva. Pratili bismo učinke socijalnih programa, te poticali razvoj inovativnih metoda rada s korisnicima i novih organizacija, kako bi im dali priliku da svoje ideje pretoče u djelo. Važno je i umrežavati postojeće udruge na pojedinačnim projektima čiji bi sukreator ili inicijator bio i grad, uz edukaciju unutar mreže udruga zbog lakšeg ostvarivanja ciljeva.

Kad su u pitanju navedeni ključni ciljevi gradskog sustava socijalne skrbi, za njihovo ostvarenje nužno je sljedeće:

  • Osnovati Polikliniku za zaštitu djece i mladih, gradsku ustanovu koja bi pružala integriranu obradu i pomoć (socijalnu, psihološku, pedijatrijsku, psihijatrijsku i svaku drugu) djeci i mladima koji su traumatizirani na bilo koji način te njihovim roditeljima
  • Aktivirati prostore i termine gradskih kotareva kako bi djeci, mladima (ali i starijim osobama!) pružili besplatne sadržaje u skladu s njihovim interesima i dobi: radionice, treninge, predavanja i na taj način proširiti područja njihovog interesa, socijalizirati ih i okupiti oko kreativnih ideja i učiniti takve sadržaje dostupnima svima
  • Zagovarati rad na edukaciji djece i mladih kroz obavezne i česte školske radionice o nenasilju, toleranciji, prijetnjama suvremenog života mladih (ovisnosti o ekranima, kockanje i klađenje, druge ovisnosti…)
  • Pomagati u integraciji djece s poteškoćama (podrška i sufinanciranje organizacija koje skrbe o njima, asistencija roditeljima, asistenti u nastavi)
  • Poticati osnivanje stambenih zajednica za mlade koji izlaze iz domova za nezbrinutu djecu
  • Povećati kapacitete Sigurne kuće (skloništa za žene i djecu žrtve nasilja) ustupanjem nekih od objekata u vlasništvu Grada Splita na korištenje
  • Sufinancirati osnivanje Kriznog centra za pomoć žrtvama obiteljskog nasilja
  • Pružiti logističku podršku jednoroditeljskim obiteljima kroz fleksibilnije radno vrijeme roditelja koji rade u sklopu ustanova i tvrtki u nadležnosti gradu Splitu
  • Poticajima za poslodavce poticati zapošljavanje roditelja u jednoroditeljskim obiteljima
  • Sufinancirati slobodne aktivnosti djece roditelja u jednoroditeljskim obiteljima
  • Osnovati dnevne boravke za starije, kojim bi se u nedostatku kvalitetne integrirane skrbi (Domovi za starije) rasteretile obitelji koje brinu o svojim starijima, a nemaju za to dovoljno prostornih ni drugih uvjeta
  • U dogovoru sa Županijom i Vladom poticati izgradnju novih kapaciteta domova za starije osobe, te sudjelovati u procesu ustupanjem parcela ili objekata u vlasništvu grada
  • U većoj mjeri sufinancirati troškove umirovljenika koji se odnose na Grad Split – usluge javnog prijevoza, pojedinačne troškove stanovanja (komunalne usluge), usluge kulturnih i drugih ustanova u vlasništvu Grada Splita
  • Kreirati program aktivnog starenja – ponuditi umirovljenicima besplatne sadržaje (kreativne, sportske, umjetničke…) koji će im obogatiti svakodnevicu. Programi organizirani u gradskim prostorima (kotarevi) kreirali bi se kroz aktivnosti međugeneracijske solidarnosti, pri čemu bi glavnu ulogu igrali studenti-volonteri ili drugi zainteresirani sudionici
  • Koordinirati, umrežiti i sufinancirati pružatelje pomoći u kući za starije osobe i osobe s invaliditetom
  • Koordinirati pružatelje usluga koji doprinose smanjenju siromaštva u gradu, usuglasiti kriterije i kreirati zajedničke liste korisnika
  • Sudjelovati u kreiranju Banke hrane, te u suradnji s nacionalnim institucijama osnovati socijalnu uslugu kojom se donacije u hrani logistički povezuju, skladište i distribuiraju prema potrebama
  • Ojačati socijalnu stambenu politiku – učiniti transparentnijim natječaje i procedure za ostvarivanje prava na socijalne stanove
  • Otvoriti nužni smještaj u kojem se privremeno mogu smjestiti obitelji kojima treba hitno i vremenski ograničeno rješenje stambenog problema
  • Beskućnike i osobe u riziku od siromaštva učiniti zapošljivijima kroz gradske programe edukacije, te ih zapošljavati na poslovima u djelokrugu grada (javni radovi i drugo)
  • Ukloniti arhitektonske barijere na svim objektima u nadležnosti grada i osigurati javne toalete za osobe s invaliditetom
  • Imenovati gradskog Pravobranitelja za osobe s invaliditetom koji će brinuti o provedbi zakona, mjera i strategija te u izravnoj komunikaciji s korisnicima detektirati slabosti u sustavu
  • Dosljedno primjenjivati zakonske odredbe o zapošljavanju osoba s invaliditetom u tvrtkama i ustanovama u vlasništvu grada Splita
  • Provoditi redovite edukacije i radionice o toleranciji i poštivanju prava manjina iz programa građanskog odgoja (u suradnji s udrugama civilnog društva), od vrtićke dobi kroz cijeli obrazovni ciklus
  • Financijski i logistički podržavati gradske organizacije koje se bave pravima manjina
  • Gradskim programima i manifestacijama poticati vidljivost i osnaživati ulogu u društvu osoba koje pripadaju manjinskim skupinama svih kategorija

MOŽEMO IMATI SPORT NA KORIST ZAJEDNICE

  • Pravednija i transparentnija raspodjela javnih sredstava po jasnim kriterijima

  • Financirati klupski rad na mlađim kategorijama

  • Financijska pomoć klubovima u neprofitnim sportovima

  • Poboljšanje suradnje sa Splitskim savezom športova i njegova depolitizacija

  • Pojačati utjecaj Grada u klubovima u gradskom (su)vlasništvu

  • Podržati model upravljanja u HNK Hajduk, uz jači nadzor poslovanja

  • Održavanje postojeće i izgradnja nove sportske infrastrukture

  • Otvoriti mogućnost boljeg korištenja sportske infrastrukture za građane

  • Ravnomjerna raspoređenost sportskih i rekreativnih objekata po kotarima

  • Sustavno financiranje održavanja kotarskih igrališta

  • Poticati sport u sustavu odgoja i obrazovanja od vrtića do sveučilišta

  • Poticati mogućnosti uključenja građana u programe rekreacije

  • Poticati rekreaciju na brdskim područjima grada

  • Prilagoditi sportsku infrastrukturu osobama s invaliditetom

  • Uređenje rekreativnih sadržaja u park šumi Marjan i drugim zelenim zonama

  • Umrežiti sportske klubove i sadržaje

  • Poticati uključivanje sportskih i rekreativnih sadržaja u turističku ponudu

  • Povećati prostor za rad jedriličarskih i veslačkih klubova u sportskim lučicama

Sport sa svojom odgojnom, obrazovnom, zdravstvenom i kohezivnom društvenom ulogom zavrjeđuje pozornost u upravljanju gradom, posebno zbog značajnih proračunskih izdvajanja. Split je svojom tradicijom veliki sportski centar, a uspjesi u prošlosti obvezuju na pažljivo promišljanje i plansko upravljanje tim segmentom. Stoga ćemo se zalagati za što jasnije i pravednije kriterije raspodjele proračunskih sredstava, u suradnji sa Splitskim savezom športova koji valja osloboditi od političkih i interesnih utjecaja. Posebno bismo pomagali klubovima u neprofitnim sportovima, no smatramo da se u nekim sportovima novi klubovi ne bi trebali osnivati samo zbog probitka osnivača, jer se time gubi na kvaliteti.

Svi klubovi koji su u gradskom vlasništvu moraju biti pod nadzorom poslovanja, prihoda i rashoda. Specifična situacija je HNK Hajduk, s modelom upravljanja u kojem je udruzi Naš Hajduk prepušten izbor članova Nadzornog odbora u ime grada. Odnedavno je udruga Naš Hajduk kupovinom dionica stekla kontrolni udio vlasništva (prešli su 26 posto), što znači da će imati veće pravo u odlučivanju o strateškim odlukama. Podržavamo takav demokratski način upravljanja klubom, uz nastavak nadzora nad tim procesom od strane Gradskog vijeća kao predstavnika većinskog vlasnika.

Infrastruktura za vrhunski  sport u Splitu je starijeg datuma, uz nekoliko novijih projekata, i smatramo da je nakon detaljne analize stanja nužno ulaganje u njihovu obnovu i konstantno održavanje. Poseban slučaj je gradski stadion u Poljudu, koji je dat u koncesiju HNK Hajduk. Novije analize govore o lošem stanju te važne građevine, što donosi potrebu žurnog ulaganja. Kako je riječ o koncesioniranom prostoru, smatramo da bi osim Grada u troškovima trebali sudjelovati i HNK Hajduk, te Hrvatski nogometni savez.

Stadioni, dvorane i bazeni trebaju biti otvoreniji za sportsku rekreaciju građana. Također, za tu svrhu predviđamo pojačano održavanje i gradnju novih rekreativnih sadržaja ravnomjerno po gradskim kotarima.

Iznimno je važna promocija sporta i rekreacije u obrazovnom sustavu, od vrtića do sveučilišta. Stoga se zalažemo za gradnju dvorana i igrališta uz sve škole, te uređenje i održavanje postojećih, s tim što bismo ograničili dnevno vrijeme za njihovo komercijalno korištenje kako bi bili otvoreniji za širu zajednicu.

Split svojom konfiguracijom omogućava i iznimno široku paletu sportskih i rekreativnih aktivnosti kakve nisu moguće u većini drugih gradova – od plivanja, preko jedrenja, veslanja, do planinarenja, sportskog penjanja, hodanja, trčanja u prirodi… Zbog toga želimo uređenje takvih sadržaja na prostorima poput park šume Marjan, kao adekvatnog za zaštićeni prostor. Pomagali bismo planinarskim i drugim društvima u uređenju staza po brdskom području grada i okolice, no bez utjecaja na prirodu i okoliš kakvi se javljaju projektima koji omogućavaju pristup motornim vozilima na Marjan, Mosor, Kozjak i drugdje. Također, u sportskim lučicama treba povećati prostor i mogućnosti za rad jedriličarskim i veslačkim klubovima. U takvim sadržajima vidimo i veliki turistički potencijal koji se uklapa u naše viđenje održivog turizma.

Sve sportske i rekreativne klubove i sadržaje bismo umrežili kako bismo omogućili njihovu bolju suradnju i transparentniji rad.

Premda navodimo na kraju, veliku pažnju posvetili bismo pristupačnosti sportskih i rekreativnih sadržaja osobama s invaliditetom, drugim ranjivima skupinama i starijim osobama.