Na tematskoj sjednici o gradskim tržnicama zastupamo ove stavove:
– Osmišljavanje cjelovitog ekosustava mreže gradskih tržnica, uključujući potrebnu tržnicu na istoku grada. On mora obuhvatiti sve aktivnosti i javne potrebe vezane uz tu djelatnost – od dostave, trgovine, društvenog života i potreba lokalnog stanovništva;
– Raspis urbanističko-arhitektonskog natječaja za cjelokupni prostor i kontaktne zone;
– Prethodno izvođenje potrebnih arheoloških i konzervatorskih radova, kako bi natječaj isproducirao istinski izvedivo i kvalitetno rješenje;
– Buduće upravljanje tržnicama kao sudioničko, čime bi se uključilo u odlučivanje i korisnike tržnice, te zainteresiranu javnost;
– Sagledavanje prostorne cjeline kao cjeline praksi na području tržnica, te usklađivanje budućeg anketnog natječaja za Istočnu obalu s onim za centralnu tržnicu. Naime, vidjeli smo da su u prethodnom natječaju za isti prostor predviđani različiti prometne tokove prema istočnoj obali, što je ključni element kod uređenja Pazara, pošto je arhitektonski najvažnije uređenje upravo ono sa strane ceste, odnosno Zagrebačke ulice. Najbitnije je zbog logike kretanja, jer je najfrekventnija trasa ona od autobusne stanice prema tržnici, a činjenica je da bez definiranog toka ceste nema načina da se isprojektira i realizira najzahtjevniji dio tržnice – onaj istočni;
– Definiranje profila ponude na tržnicama kao prvenstveno namijenjenog opskrbi i aktivnostima građana Splita, a ne kao turističkog sadržaja;
– I na koncu – održavanje djelatnosti tržnice za vrijeme radova. To nije puko privremeno rješenje, već je od temeljne važnosti da djelatnost ne zamre. Zamre li, makar i privremeno, teško će se vratiti, i time će grad ostati bez iznimno važnog javnog sadržaja.
Foto: Herbert List, Magnum Photo, 1952.