Što nam treba, što hoćemo, što Možemo: kandidatkinja koalicije Možemo!-Nova ljevica za gradonačelnicu Splita i nositeljica liste na izborima za Gradsko vijeće Tamara Visković s dijelom ostalih kandidata na predstojećim lokalnih izbora dala je “paralelni” intervju T-portalu. Donosimo Tamarine odgovore u ovom prvom svojevrsnom sučeljavanju.

  • Jesu li Splitu zaista trebali ovi izbori i što time grad može dobiti, a što izgubiti?
  • 🎯 Izgubljena je godina u kojoj se moglo puno toga pokrenuti i napraviti. Ono što se, pak, može dobiti iz perspektive građana je prilično nebitno. Malo je, naime, vjerojatno, da će eventualna promjena odnosa snaga u Gradskom vijeću biti takva da će vrijediti propuštenog vremena i prilika.
  • U slučaju da pobijedite, kako vidite budući odnos snaga u Gradskom vijeću? Čekaju li nas još tri godine nestabilnosti i imate li recept kako to promijeniti, odnosno složiti stabilnu većinu?
  • 🎯 Stabilna većina nikome neće biti zagarantirana. Ona će prvenstveno ovisiti o kapacitiranosti budućeg gradskog vodstva da kvalitetno komunicira svoje planove i upravlja procesima potrebnima za njihovu realizaciju. Sastavni, ako ne i najbitniji dio tih procesa je umijeće dolaženja do konsenzusa sa partnerima. Dokle god postoji mogućnost da se većina formira od stranaka pozicioniranih od centra na lijevo, postoji i mogućnost konsenzusa temeljenog na dobrobiti građana, umjesto na partikularnim interesima.
  • Očekujete li barem neizravno uplitanje Vlade u izborni proces i na koji način? Vidite li mogućnost suradnje s Vladom nakon izbora?
  • 🎯 Svaki gradonačelnik mora surađivati s Vladom, sviđala mu se ona ili ne. Nije to stvar nikakve magične „vertikale“ već puke činjenice da je cijeli niz ključnih elemenata za prostorni, prometni, socijalni, kulturni i kojigod razvoj grada u nadležnosti države i/ili županije, i gradonačelnik koji ne uspostavlja suradnički odnos sa tom razinom upravljanja jednostavno ne radi svoj posao.Vlada je imala očigledna alate da se neizravno umješa u proces eventualnim odugovlačenjem, kako bi HDZ-ovom kandidatu dala malo više vremena da se „pokaže“, no to se nije dogodilo, i datum je ostao onaj koji je na prekinutoj sjednici Gradskog vijeća bio i predložen za kotarske izbore. Ne sumnjam da Vlada ima i manje očiglednih alata, ali ne bih spekulirala o tome, i ne vjerujem da mogu narušiti proces više nego je već narušen.
  • Nabrojite tri najvažnija gradska projekta koja namjeravate nastaviti realizirati i tri nova projekta koja želite inicirati.
  • 🎯 Gradonačelnik koji dolazi bi trebao nastaviti sve projekte koji su kvalitetno započeti, s izuzetkom onih koje smatra lošima ili štetnima za grad. To je jedini način da se u gradu išta napravi. GUP je svakako među njima, kao i onaj najbolniji – rješavanje problema zbrinjavanja otpada. Nažalost, povezan je s problematičnim Centrom za gospodarenje otpadom, no na tom polju si ne možemo priuštiti još zastoja. Do kraja treba dovesti Žnjan, kao i Tehnološki centar u Dračevcu, to je jedan od puteva kojim bi Split smanjio ovisnost o turizmu. Novi projekti nisu puko “ziđanje” i institucije, već prvenstveno promjena načina razmišljanja o upravljanju gradom. Ovaj grad ima već dovoljno nerealiziranih i djelomično odrađenih gradskih projekata. Naša je ambicija da sve njih usmjerimo sukladno zelenim i socijalno uključivim politikama. Svi gradski projekti – Zapadna obala, Istočna obala, Poljud, Stari Hajdukov plac, Brodarica, Kopilica, Duilovo, Karepovac, Sportski centar Istok, Sveučilišni kampus, Lora, Trg hrvatske bratske zajednice – imaju golem potencijal za razvoj socijalno uključivijeg, zelenijeg, pristupačnijeg, građanima ugodnijeg grada.
  • Vlada li u Splitu doista komunalni nered i koliki je to problem, ili je riječ tek o percepciji u javnosti?
  • 🎯 Vlada i uistinu i u percepciji. Riječ je prvenstveno o neredu u prostoru, građevinskom neredu. Zato smo plansku dokumentaciju i izdvojili kao prioritet. Komunalni nered nisu samo pojedinačni komunalni prekršaji i nelegalno uzurpiranje javnog prostora. Grad se mora sustavno početi baviti uzrocima tog nereda. Njega generira i koncept turizma kao “prolazi sve ako donosi pare neposrednim dionicima”, i koncept kontejnerskog prikupljanja otpada, i zapuštanje javnih i zelenih površina, i neadekvatna regulacija i neadekvatno provođenje postojeće regulacije. Za rješavanje problema na toj razini potrebni su znatno krupniji i strateški promišljeniji koraci.
  • U čemu Split eventualno prednjači u Hrvatskoj, a u čemu zaostaje?
  • 🎯 Split i dalje, uz sve probleme, prednjači po svom potencijalu, nažalost posljednjih desetljeća krivo usmjerenom, od gušenja gospodarstva do prepuštanja potpuno stihijskom turizmu. Zaostaje, nažalost u svemu onome što sam navela kao komunalne probleme, a zaostaje i u tome što zapravo ne zna što bi sa sobom, unatoč svim bučno najavljivanim i napola realiziranim, a nikad stvarno provedenim strategijama.

2 komentara

Leave a Reply