Kandidatkinja koalicije Možemo! – Nova ljevica za gradonačelnicu Splita Tamara Visković i Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode održale su u četvrtak na Brdima konferenciju za novinare na kojoj su ukazale na onečišćenje zraka i narušenu kvalitetu života stanovnika Brda i poluotoka Vranjica zbog aktivnosti u Sjevernoj luci, i najavljenog izmještanja dijela trajektnog prometa iz gradske luke na Stinice.
Kako je rekla Tamara Visković, Sjeverna luka važna je za gospodarstvo Splita, i treba poticati da ona radi što je moguće bolje. Međutim, rekla je, današnji promet u toj teretnoj luci oko pedeset je puta veći od projektiranog kapaciteta. Osim toga, u luci se dosad ulagalo u sve ono što joj donosi profit, ali izostala su ulaganja u separatore i druga postrojenja i mjere kojima bi se onemogućilo zagađenje zraka i mora u ovoj mješovitoj stambeno-industrijskoj zoni. Problematika Sjeverne luke važna je i zbog potencijalnog onečišćenja Marjana i najzatvorenijeg dijela Kaštelanskog zaljeva zbog planirane izgradnje nove luke za kamionski promet prema otocima na Stinicama, posljednjoj zelenoj površini sjevernog dijela Splita.
Tamara Visković povezala je to s inicijativom Možemo! za zaštitu obalnog pojasa od Istre do Dubrovnika, za koju je iznimno važna činjenica da gradovi – a Split je kao poluotok odličan primjer – ne gospodare svojom obalom. Nažalost, u kampanji se o tome malo govorilo, jer nitko ne može obećati rješenje problema nad kojim grad nema nikakvih nadležnosti.
“Lučka uprava i svi drugi koji se bave lučkim poslovima praktički su grad u gradu, oni nemaju nikakve obveze poštivanja ijedne odluke grada, niti trebaju pitati grad i građane što misle o njihovim investicijama i planovima, premda grad i građani o tim planovima itekako ovise”, rekla je Visković.
No, dodala je, institucije poput saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode mjesta su na kojima se takvi problemi mogu rješavati, i koje mogu činiti istinsku kvalitativnu vertikalu, koja će biti na korist građanima.
Predsjednica toga saborskog odbora Sandra Benčić pozvala je sve građanke i građane Splita koji trpe probleme poput ovoga oko Sjeverne luke da se s povjerenjem obrate Odboru. Rekla je da se sve takve pritužbe obično odnose na posljedice rada investitora koji jesu bitni zbog stvaranja radnih mjesta, ali istodobno na račun zdravlja građana sebi stvaraju ekstraprofit umjesto da ga ulože u sprječavanje štete za okoliš.
“Ovo je jedan od drastičnijih primjera takvog ponašanja. Željezo koje stoji na otvorenom i kojim se manipulira stvara oblake željezne prašine koja je opasna za zdravlje ljudi a izravno dolazi do kuća ljudi nastanjenih uz industrijsku zonu. Također, premda je bilo obećano da će se manipulacija ugljenom događati u zatvorenom zbog zaustavljanja štetnih emisija, vidimo da se ni to nije dogodilo. Zabrinjavajuće je da je tu i dječje igralište, i vrtić, pa ugrožavamo i zdravlje djece”, rekla je Benčić, najavljujući za što će se Možemo! zalagati u Gradskom vijeću:
“Dok se ne realiziraju investicije u zaštitu okoliša i tehnologiju koja će onemogućiti zagađenje građani ovoga područja moraju dobiti takozvanu ekološku rentu, odnosno naknadu za smanjenu kvalitetu života”, rekla je Sandra Benčić, dodajući da onečišćenje treba konstantno i neovisno nadzirati. Naknadu bi, pak, grad podmirio potraživanjima prema zagađivačima, kako je predviđeno i europskim direktivama uključenim u hrvatske zakone. Ukoliko je grad vlasnik nekog takvog onečišćivača, naknada se isplaćuje iz proračuna.
Ona je istaknula da se mnoge hrvatske tvrtke žele “obojati zelenom bojom”, među kojima i CIOS koji se reklamira da uvodi u nove tehnologije protiv onečišćenja. No, Sjeverna luka u kojoj CIOS manipulira željeznim otpadom najbolji je primjer kako zapravo utječu na kvalitetu života građana.
“Ne možemo stvarati profit na račun zdravlja ljudi. Investitori su dobrodošli, ali u Hrvatskoj se moraju ponašati kako se ponašaju u svakoj drugoj zemlji članici Europske unije”, rekla je Benčić.
Na novinarsko pitanje Sandra Benčić složila se da dio odgovornosti leži i na Gradu koji je od primarno industrijske zone stvorio mješovitu stambeno-industrijsku.
“Zbog toga naša ključna tema na ovim izborima i jest pitanje urbanog planiranja. Kvalitetno urbano planiranje nikad ne bi dozvolilo da se na ovakvom mjestu gradi stambeno naselje. I tu se dosad pokazalo da je profit mnogima na prvom mjestu. Tek kad kvaliteta života dođe na prvo mjesto, osigurat ćemo da ljudi više ne žive u ovakvim uvjetima”, rekla je, dodajući da treba ispitati tko je i s kojim motivima donio odluku o takvom planerskom potezu, i utvrdi li se da je bilo pogodovanja pokrenuti kaznenu odgovornost.