Potreba rodno osjetljivog proračuna temelji se na činjenici da raspodjela javnih sredstava nije rodno neutralna, i da često oni potezi koje smatramo financijski korisnima ili neophodnima – bila to kapitalna ulaganja ili uštede, idu na štetu žena. Takav način pristupa javnim financijama uzima u obzir sveprisutni neplaćeni rad kojega mahom obavljaju žene. Radi se o skrbi za djecu i starije, o kućanskom radu kao i mnogim drugim poslovima nevidljivima iz perspektive tržišnog gospodarstva.
Neplaćeni ženski rad u temelju je svakog društva, ali je istovremeno i dio začaranog kruga nejednakosti na svim područjima – pristupa obrazovanju, tržištu rada, financijskoj jednakosti, fizičkom i mentalnom zdravlju. Svaki put kada se štedi na uslugama socijalne skrbi za starije, osobe s invaliditetom, djecu, obrazovanje, kada se organizacije civilnog društva ili prostorni kapaciteti vode samo logikom financijske isplativosti – žene su kolateralne žrtve, čak i ako same ne spadaju ni u jednu od tih skupina.
Vrijeme, energija i resursi za preuzimanje nestalih usluga past će na njihova pleća. Utoliko, rodno osjetljiv proračun nije koristan samo za žene. On je koristan za sve ljude. Preoblikovanje politika i raspodjele javnog novca na način da se valorizira uloga žena u ekonomiji neplaćene skrbi može se provoditi na svim razinama, od globalne do kotarske.