Porast cijena odvoza smeća tema je koja građane sigurno najviše zanima od svih točaka dnevnog reda 11. sjednice Gradskog vijeća. U raspravi je naša vijećnica Tamara Visković iznijela naše stavove i postavila pitanja na koja će komunalna tvrtka Čistoća trebati odgovoriti.
“Jasno je da se uvođenjem novih i nadam se kvalitetnijih sustava prikupljanja otpada povećavaju troškovi, ali bi bilo dobro znati što je Čistoća, koja se uvijek voli pohvaliti dobrim financijskim poslovanjem, visokim plaćama i sličnim, uradila na smanjenju troškova na drugim stavkama prije poskupljenja.
Drugi problem vidimo u činjenici da se radi samo podjela na kućanstva i nekućanstva, što u isti koš stavlja sve poslovne subjekte, recimo fast food koji stvara ogromne količine nepotrebnog otpada i ured koji praktički uopće ne stvara miješani otpad. Nužno je predvidjeti neku gradaciju lako predvidive proizvodnje otpada kod različitih djelatnosti. Predložena odluka je stoga diskriminatorna prema mikro i malim poduzetnicima, te obrtima koji ili ne stvaraju miješani komunalni otpad tijekom svoje poslovne djelatnosti ili stvaraju jako malo miješanog komunalnog otpada.
Također, što je s apartmanima i drugim privatnim smještajem? Mnoštvo je situacija u kojima u zgradi imamo i domaćinstva i turistički smještaj. Apartmani proizvode značajno više smeća. Dodatni problem je što većina apartmana nisu ni tvrtke ni obrti, pa se mogu voditi kao domaćinstva.
U ovom dokumentu nema ni strategije kako se planira regulirati naplata po količini odloženog otpada, a trebalo bi je biti, jer ako već podižemo cijenu na ime boljeg sustava, trebalo bi pojasniti i koliko će, barem dogoročno, taj sustav biti bolji. Strukturom nove cijene slabo se motivira odvajanje otpada. Istina je da se odvajanjem smanjuje količina miješanog otpada, no velik je problem nepreciznog mjerenja količine za domaćinstva koja nemaju uvjeta za držanje posebnih kanti, nego koriste ulične kontejnere. S obzirom da će se naplata očito određivati prema procjeni ‘odoka’, njih se ničim ne stimulira na odvajanje. Na koncu, vječno pitanje: gdje završava biootpad kad nemamo kompostanu, i kada će se to riješiti?”