Možemo! – politička platforma

Split

Možemo! politička platforma Split okuplja članove stranke Možemo, kao i članove Platforme, njezine simpatizere, entuzijaste i aktiviste koji imaju pred sobom važan cilj: Split kao grad koji inspirira, koji privlači, koji je u službi svojih građana. Pridružite nam se, i dajte svoj doprinos!

Tko smo mi?

Kontakt

Vijesti

Vijesti

SDP, Možemo!, Nova ljevica i HSU zajedno na izborima u 17 splitskih kotareva

Socijaldemokratska partija Hrvatske, Možemo! - politička platforma, Nova ljevica i Hrvatska stranka umirovljenika zajednički izlaze na izbore za vijeća gradskih kotareva i mjesnih odbora Splita koji se održavaju ove nedjelje,…
Vijesti

Istinska promjena u borbi za javno dobro i očuvanje obale krenut će iz Splita!

Kandidatkinja za gradonačelnicu Splita i nositeljica liste koalicije Možemo! - Nova ljevica za gradsko vijeće Tamara Visković dobila je snažnu podršku pred nedjeljne izbore od saborske zastupnice Sandre Benčić, te…
Vijesti

Tamara Visković i Sandra Benčić: Kvaliteta života građana ne smije biti ugrožena nečijom utrkom za profitom

Kandidatkinja koalicije Možemo! - Nova ljevica za gradonačelnicu Splita Tamara Visković i Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode održale su u četvrtak na Brdima konferenciju za…
Vijesti
Naš najvažniji projekt je promjena načina razmišljanja o upravljanju gradom
Vijesti
Tamara Visković za gradonačelnicu Splita!
Vijesti
Dan je pobjede, svima koji negiraju antifašizam recimo Dosta!
Vijesti
Uz Dan Marjana, devet točaka Možemo! za Marjan
Vijesti
Na dobro vam došla Sudamja!
Vijesti
Split ima kontinuitet podrške ljevici
Vijesti
Zdravstvena skrb i reproduktivna prava žena su ljudska prava
Vijesti
Moramo postati grad zelene ekonomije!
Vijesti
Rodno osjetljiv proračun za veću ravnopravnost

Možemo! Split je lokalna grupa

Platforme Možemo!

Okupljeni smo oko vizije društva u kojemu se sve politike vode kriterijima ekološke održivosti, solidarnosti i društvene pravednosti.

Želimo Split kojim se upravlja dogoročno, ekološki, razvojno i ekonomski održivo. Grad koji potiče najbolje i štiti najranjivije. Grad u službi potreba građana, jednakomjerno razvijen, dostupnih javnih i socijalnih usluga i priuštivog, kvalitetnog života. Grad bez predrasuda, šovinizma i vandalizma. Grad s više od dvadeset kilometara javnih plaža i kupališta, grad zelenila, grad koji čuva svoje prirodne, povijesne, kulturne i ljudske potencijale kao zalog za budućnost svoje djece i mladih, umjesto kao resurs za kratkoročnu eksploataciju.

Svjesni smo da su desetljeća profiliranja stranaka kao interesnih skupina koje na okupu drži pragmatično koristoljublje odvratila veliki broj ljudi od sudjelovanja u političkom životu. Zato smo formirani u obliku platforme koja nudi mogućnost političkog djelovanja i onima koji ne žele biti u stranci, ali žele pridonijeti ciljevima održivog razvoja, društvene pravde i biti aktivno uključeni u proces odlučivanja. Političko organiziranje za nas je instrument djelovanja, poluga promjene u smjeru lijevih i zelenih politika, u smjeru održivog i na dobrobit građana usmjerenog upravljanja.

Upoznajte listu Možemo! – Nova ljevica za Gradsko vijeće Splita

Tamara Visković

je profesorica filozofije i povjesničarka umjetnosti koja više od 25 godina kontinuirano radi na organiziranju i produkciji programa u kulturi. Objavljuje tekstove i eseje s područja glazbene i likovne kritike...

je profesorica filozofije i diplomirana povjesničarka umjetnosti koja već više od 25 godina kontinuirano radi na organiziranju i produkciji programa u kulturi. Objavljuje tekstove i eseje s područja glazbene i likovne kritike, te popularne kulture općenito u nizu novinskih i web izdanja, radija i TV-a. Od 2005. do 2009. obnašala je dužnost članice Poglavarstva Grada Splita zadužene za kulturu, gdje dovršava 12-ak kapitalnih investicijskih projekata i pomaže pokretanju niza novih kulturnih manifestacija, čime Split na nekoliko godina postaje vodeći grad u Hrvatskoj po ulaganjima u kulturu i realiziranim projektima. Donedavno ravnateljica Centra Zlatna vrata u Splitu, pri kojemu djeluje i splitska Kinoteka. Opjevana je u pjesmi TBF-a "T.V. (Sredi ih Tamara!)".

Vesna Matijaš Rakonjac

diplomirana je pravnica, zaposlenica Filozofskog fakulteta u Splitu, rođena u gradu pod Marjanom u koji je zaljubljena. Trideset godina je kroz mnoštvo projekata djelovala u udrugama grada Splita...

diplomirana je pravnica, zaposlenica Filozofskog fakulteta u Splitu, rođena u gradu pod Marjanom u koji je zaljubljena. Trideset godina je kroz mnoštvo projekata djelovala u udrugama grada Splita: Mirta, Klub žena liječenih na dojci, Liga za prevenciju ovisnosti, Udruga dragovoljaca HRM, Domine, od kojih je najviše ponosna na osnivanje prvog skloništa u županiji za žene i djecu koje trpe obiteljsko nasilje. Prikupljala je sredstva i sinergijskim djelovanjem stvarala sigurna mjesta za ranjive skupine, vođena osjetljivošću za pomagačkim radom potrebitima svih skupina. Sudjelovala je u osnivanju Nove ljevice, kroz koju želi pretvoriti Split u mjesto iz kojeg se ne želi otići, te da ljepota grada zaživi u ljepoti življenja u njemu.

Karlo Pilko

rođen je 1971., a član je Nove ljevice od 2017., da bi 2020. na izbornoj skupštini bio izabran za predsjednika stranačke podružnice u Splitu. Umirovljeni je časnik oružanih snaga Republike Hrvatske...

rođen je 1971., a član je Nove ljevice od 2017., da bi 2020. na izbornoj skupštini bio izabran za predsjednika stranačke podružnice u Splitu. Umirovljeni je časnik oružanih snaga Republike Hrvatske, a u njegovom vojnom putu je i sudjelovanje u mirovnoj misiji UN-a u Zapadnoj Sahari. Predavač je vojnih tema, s iskustvom predavača u Švicarskoj, BiH i Hrvatskoj. Uvjereni je antifašist i pokretač brojnih akcija kojima se ističe hrvatsko antifašističko nasljeđe, a u političkom radu najviše je zainteresiran za pitanja ovrha, te vojna pitanja i pitanja sigurnosti

Žasmina Pankova Pokrovac

je diplomirala na glazbenoj akademiji u Beču, a svoj radni vijek provela u orkestru HNK Split, ustanovi u kojoj je bila i povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika. U skladu sa svojim idealizmom...

je diplomirala na glazbenoj akademiji u Beču, a svoj radni vijek provela u orkestru HNK Split, ustanovi u kojoj je bila i povjerenik za zaštitu dostojanstva radnika. U skladu sa svojim idealizmom, a potaknuta željom da sljedećim generacijama ostavimo humano društvo i uređenu državu pristupa platformi Možemo! Svrha političara je osiguranje zdrave baze za dostojanstven život svojih građana, stoga smatra da je oporavak Hrvatske od svekolike devastacije moguć isključivo političkim putem.

Iver Pešut

po zanimanju je strojarski tehničar, otac dvoje djece i sudionik Domovinskog rata. Kroz rad u Gradskom vijeću zalagao bi se za zaustavljanje erozije kvalitete života u gradu, prestanak otimanja javnih prostora...

po zanimanju je strojarski tehničar, otac dvoje djece i sudionik Domovinskog rata. Kroz rad u Gradskom vijeću zalagao bi se za zaustavljanje erozije kvalitete života u gradu, prestanak otimanja javnih prostora i zelenih površina te rješavanje komunalnih i infrastrukturnih problema. Smatra kako je Split potrebno modernizirati na funkcionalan i održiv način na korist građana i njihove budućnosti a ne za potrebe malobrojne takozvane elite i njihovih osobnih i političkih interesa. Vidi Split kao turistički grad ali kroz suživot građana i gostiju grada. Građani Splita i kvaliteta njihovog života moraju biti na prvom mjestu

Meri Juričko

nakon što je diplomirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1977. godine zaposlila se kao pripravnica na Općinskom sudu u Splitu, a potom je izabrana za sutkinju tog suda. Razrješenje je zatražila 1992....

nakon što je diplomirala na Pravnom fakultetu u Splitu 1977. godine zaposlila se kao pripravnica na Općinskom sudu u Splitu, a potom je izabrana za sutkinju tog suda. Razrješenje je zatražila 1992., nakon čega je započela s radom u odvjetništvu, i kao odvjetnica radila do umirovljenja. Tijekom odvjetničke karijere surađivala je s mnogim udrugama koje su se bavile zaštitom ljudskih prava, o čemu je za Documentu snimila Osobna sjećanja, projekta kojim su rasvijetljena brojna događanja vezana uz kršenja ljudskih prava, posebno s početka devedesetih u Splitu i Hrvatskoj

Đenko Bezmalinović

je programer i IT stručnjak. Jedan je od osnivača Nove ljevice u Splitu, te uvjereni antifašist. Čovjek je bogatog životnog i radnog iskustva. Kao gradski vijećnik, radio bi na unapređenju kvalitete života...

je programer i IT stručnjak. Jedan je od osnivača Nove ljevice u Splitu, te uvjereni antifašist. Čovjek je bogatog životnog i radnog iskustva. Kao gradski vijećnik, radio bi na unapređenju kvalitete života naših sugrađana a posebno onih nairanjivijih u društvu.
Zalaže se za potpuno otvaranje gradske uprave koja mora biti u službi građana a sve usluge isporučivati što brže. Omogućavanje e-referenduma i drugih oblika izjasnjavanja građana dio su njegovog radnog plana. Gradnja javnih stanova za najam, očuvanje Marjana kao pluća grada također su visoko na listi njegovih priopriteta

Maja Osmančević

studentica je sociologije i rusistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin istraživački i aktivistički interes usredotočava se na migracije, postkolonijalnu kritiku, teoriju intersekcionalnosti...

studentica je sociologije i rusistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Njezin istraživački i aktivistički interes usredotočava se na migracije, postkolonijalnu kritiku, teoriju intersekcionalnosti te veze između kulturnog sjećanja i političkog imaginarija. Iskustvo djelovanja u odlučivačkim i zagovaračkim tijelima stekla je kroz svoje članstvo u raznim formalnim i neformalnim kolektivima (Studentski zbor i Fakultetsko vijeće FFZG-a, Inicijativa Dobrodošli!, Studenti za izbjeglice, Okolišni filmski festival, Društvena tiskara Split/Redakcija). Sudionica je i organizatorica brojnih javnih događaja i diskusija na temu solidarnosti s ljudima u pokretu.

Milan Pištalo

je magistar elektrotehnike (smjer energetika) koji nakon diplome 1986. osjeća sve veći interes za primijenjenu psihologiju te 2000. god. na Internacionalnom institutu za Humanističku neurolingvističku psihologiju...

je magistar elektrotehnike (smjer energetika) koji nakon diplome 1986. osjeća sve veći interes za primijenjenu psihologiju te 2000. god. na Internacionalnom institutu za Humanističku neurolingvističku psihologiju Neuroenergetics, Lancaster, SAD stječe titulu certificiranog trenera NLP-a i HNLP-a. S poznatim švicarskim terapeutom Wernerom Herrenom održava dvogodišnji program za savjetodavno profesionalno usavršavanje kojeg je završilo više od 100 polaznika, uglavnom psihologa i pedagoga. Do 2009. surađivao je s Obiteljskim savjetovalištem Splitsko–dalmatinske županije kao koautor modela rada savjetovališta te voditelj programa za djecu s poteškoćama u socijalizaciji i učenju kao i edukaciji volontera navedenih programa.

Danka Popov

rođena je u Splitu, gdje je provela i cijeli svoj životni i radni vijek. Sada je umirovljenica nakon 45 godina rada u dječjem vrtiću kao odgojiteljica, gradeći i svoju obitelj kao supruga, majka dvoje djece te baka troje unučadi...

rođena je u Splitu i cijeli svoj životni i radni vijek provela je u svom rodnom gradu. Sada je umirovljenica nakon 45 godina rada u dječjem vrtiću kao odgojiteljica, gradeći i svoju obitelj kao supruga, majka dvoje djece te baka troje unučadi. Cijeli život bavila se različitim aktivnostima na području ljudskih prava i jednakosti spolova. a posebno je ponosna na svoju dugogodišnju sindikalnu aktivnost, neprestano se boreći se za prava radnika. U želji da i dalje nastavi s aktivizmom zainteresirala se za Možemo kao opciju koja najbliže sadržava njezine stavove i svjetonadzor, ali i kojoj može dati značajan doprinos sa svojim životnim i aktivističkim iskustvom

Ivica Profaca

je dugogodišnji novinar s iskustvom u većem broju domaćih i inozemnih medija, danas kao turistički vodič sve više u drugim vodama, premda i dalje piše. Važan poticaj njegovoj novinarskoj karijeri...

je dugogodišnji novinar s iskustvom u većem broju domaćih i inozemnih medija, danas kao turistički vodič sve više u drugim vodama, premda i dalje piše. Važan poticaj njegovoj novinarskoj karijeri bila je šestomjesečna stipendija Alfred Friendly Press Fellowship u SAD-u. U dnevnim listovima Slobodna Dalmacija i Jutarnji list, uz nacionalne i međunarodne teme, intenzivno je pratio lokalnu splitsku političku i gospodarsku scenu, a kasnije u nekoliko drugih novina i portala pisao - uz druge teme - o turizmu i njegovom utjecaju na život u gradu i regiji. Ne samo zbog vodičkog posla, veliki je zaljubljenik u splitsku povijest i svaki djelić prirode koji se može prehodati.

Marinko Biškić

rođen je 1962. u Tuzli. Školovanje i mladost proveo je u Splitu sudjelujući u kulturnim i alternativnim pokretima koji su 80-ih postojali, a jedna je od ključnih glazbenih figura toga doba u Splitu. Nakon studija u Zagrebu...

rođen je 1962. u Tuzli. Školovanje i mladost proveo je u Splitu sudjelujući u kulturnim i alternativnim pokretima koji su 80-ih postojali, a jedna je od ključnih glazbenih figura toga doba u Splitu. Nakon studija u Zagrebu, vratio se u Split i 1990. započeo privatni posao - vodi tvrtku koja uspješno odolijeva nepovoljnoj gospodarskoj situaciji, uz uzorni odnos prema radnicima. Bavi se proizvodnjom, preradom i pakiranjem začina, začinskog bilja, suhog voća i - po čemu je posebno poznat - čokolada od zrna do "table".

Franka Babić

profesorica je povijesti umjetnosti i talijanskog jezika i književnosti, a u dosadašnjoj karijeri radila je u turizmu, leksikografiji i u gradskoj rubrici Slobodne Dalmacije u kojoj je pratila teme vezane uz Split...

profesorica je povijesti umjetnosti i talijanskog jezika i književnosti, a u dosadašnjoj karijeri radila je u turizmu, leksikografiji i u gradskoj rubrici Slobodne Dalmacije u kojoj je pratila teme vezane uz Split, od komunalnih tema, problema s kojima su se suočavale osobe s invaliditetom, brojnih priča iz stare gradske jezgre... Posljednjih nekoliko godina radi na Sveučilištu u Splitu, aktivna je i u Nezavisnom sindikatu znanosti i visokog obrazovanja. U fokusu interesa joj je i rodna ravnopravnost, te briga za očuvanje okoliša.

Leo Nikolić

rođen je 1961. u Zadru, a u Splitu živi od djetinjstva. Diplomirao je Likovnu umjetnost i povijest umjetnosti u Splitu. Nakon studija, bavio se grafičkim dizajnom,dizajnom plakata i interijera, te izlagao na više izložbi...

rođen je 1961. u Zadru, a u Splitu živi od djetinjstva. Diplomirao je Likovnu umjetnost i povijest umjetnosti u Splitu. Nakon studija, bavio se grafičkim dizajnom,dizajnom plakata i interijera, te izlagao na više izložbi. Radio je dvadeset godina u različitim tiskanim medijima kao grafički urednik, art director i novinar. Osobno ističe činjenicu da je 15 godina bio grafički urednik političkog i satiričkog tjednika Feral Tribune. Nakon gašenja Ferala 2008. godine, nekoliko godina radi kao dopisnik T-portala, baveći se uglavnom temema urbanizma, arhitekture, kulture i turizma. Posljednjih dvanaest godina radi kao turistički vodič i predavač je na privatnoj Visokoj školi Aspira.

Gorana Gita Galić

radi kao manager hostela Hurricane u Splitu i kao licencirani turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku županiju, te licencirani storyteller. U turizmu je već 20 godina. Bavi se oživljenom povijesti već 10 godina...

radi kao manager hostela Hurricane u Splitu i kao licencirani turistički vodič za Splitsko-dalmatinsku županiju, te licencirani storyteller. U turizmu je već 20 godina. Bavi se oživljenom povijesti već 10 godina i član je viteške udruge Red čuvara grada Zagreba. U slobodno vrijeme volontira u LGBTQ centru gdje s prijateljicom vodi radionice vezenja, aktivistica je za ženska prava i za prava LGBTQ osoba. Neki od hobija su joj vezenje, streličarstvo, jahanje, mačevanje, statiranje u serijama i filmovima

Mladen Smoljo

je umirovljenik, otac i djed koji odlično poznaje prilike u Splitu, a još od osnivanja jedan je od prvih članova udruge Protagora koja okuplja ateiste i promiče sekularne vrijednosti u društvu...

je umirovljenik, otac i djed koji odlično poznaje prilike u Splitu, a jedan je od prvih članova udruge Protagora koja promiče sekularne vrijednosti u društvu. Ukoliko uđe u gradsko vijeće, posebno će brinuti o poboljšanju statusa umirovljenika iz perspektive onoga što je moguće kroz gradsko vijeće. Otkako je u mirovini više puta je statirao u domaćim i stranim filmovima i serijama, očito njegov lik privlači producente, zbog čega ga mnogi prepoznaju.

Marija Vujošević Carić

umirovljena je profesorica, prevoditeljica i poduzetnica. Dugogodišnja je aktivistica u borbi za očuvanje javnog dobra i ravnopravne odnose među građankama i građanima svih generacija...

umirovljena je profesorica, prevoditeljica i poduzetnica. Dugogodišnja je aktivistica u borbi za očuvanje javnog dobra i ravnopravne odnose među građankama i građanima svih generacija. Svojim raznovrsnim i bogatim iskustvom želi pridonijeti stvaranju boljih uvjeta za život u Splitu. Posebnu pozornost posvećuje aktiviranju u korist grada Splita iznimno vrijednih desetljećima zanemarenih resursa.

Stjepan Mišić

rođen je 1994. godine u Livnu. Živi i radi u Splitu od 2016. godine i bavi se mobile developmentom točnije iOS developmentom. U slobodno vrijeme voli slušati muziku, izrađivati web stranice i vježbati u teretani

rođen je 1994. godine u Livnu. Živi i radi u Splitu od 2016. godine i bavi se mobile developmentom točnije iOS developmentom. U slobodno vrijeme voli slušati muziku, izrađivati web stranice i vježbati u teretani. Tehnologija mu je strast i veliki je ljubitelj Star Treka. Područja u politici koja ga najviše zanimaju su ljudska prava i život mladih, kao i briga o okolišu. Pristupio je platformi Možemo! sa željom da pridonese otvorenijem i solidarnijem društvu u Splitu i u cijeloj Hrvatskoj

Tonka Mohar

rođena je 1950, a u Splitu je završila Pravni fakultet. Nakon školovanja radila je u Puli, a 1994. se povratkom u Split upisuje u Imenik odvjetnika. Kao odvjetnica surađivala je s više udruga za zaštitu ljudskih prava...

rođena je 1950, a u Splitu je završila Pravni fakultet. Nakon školovanja radila je u Puli, a 1994. se povratkom u Split upisuje u Imenik odvjetnika. Kao odvjetnica surađivala je s više udruga za zaštitu ljudskih prava, te pružala pravnu pomoć u Kninu. Od 1990. godine nije članica niti jedne političke stranke, a listi Možemo! - Nova ljevica priključila se kao nestranačka kandidatkinja. Članica je udruge građana Pozitiva

Mladen Đikić

glazbenik je i producent elektronske glazbe, surađivao sa Šo!Mazgoon, HC Boxerom, Svadbas, Leut Magnetik i drugima. Dobitnik je nekoliko nagrada, objavljuje za Egooboo.bits, Aquarius Records...

glazbenik je i producent elektronske glazbe, surađivao sa Šo!Mazgoon, HC Boxerom, Svadbas, Leut Magnetik i drugima. Dobitnik je nekoliko nagrada, objavljuje za Egooboo.bits, Aquarius Records, Menart, Croatia Records i dr. Paralelno s glazbenom karijerom radi na audio post produkciji dugometražnih i kratkometražnih filmova te sklada glazbu za dokumentarne filmove (Kad muzičari šokiraju i dr.), te tv i radijske spotove. Trenutno zaposlen u Gradskoj knjižnici Marka Marulića gdje je započeo i razvio projekt digitalizacije baštinske građe.

Krunoslav Jelovac

je umirovljenik, rođen 1953. i po struci pravnik, nekad zaposlen u kombinatu Jugoplastika. Kao dragovoljac je učesnik Domovinskog rata, iz kojeg je izašao kao časnik, te ratni vojni invalid...

je umirovljenik, rođen 1953. i po struci pravnik, nekad zaposlen u kombinatu Jugoplastika. Kao dragovoljac je učesnik Domovinskog rata, iz kojeg je izašao kao časnik, te ratni vojni invalid. Posvećen je zaštiti javnih interesa, promociji i zaštiti dalmatinskog antifašističkog kulturnog i povijesnog nasljeđa.

Tomo Matičević

je srednjoškolski profesor. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više od dvadeset godina radi u dvije splitske srednje škole kao nastavnik etike, filozofije i logike...

je srednjoškolski profesor. Diplomirao je filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više od dvadeset godina radi u dvije splitske srednje škole kao nastavnik etike, filozofije i logike. Predavao je i hrvatski jezik, sudjelovao u organizaciji državnih natjecanja i stručnih skupova, te surađivao s Filozofskim fakultetom u Splitu kao mentor studentima filozofije. Sudjelovao je u nekoliko europskih projekata, a u sklopu zadnjeg je bio dio tima koji je osmislio novi kurikulum – Mediji u suvremenom društvu (medijska pismenost). Tijekom karijere surađivao je s udrugama i institucijama koje se bave odgojem i obrazovanjem, ekologijom, kulturom i socijalnom problematikom.

Dita Agoli – Wäspi

rođena je 1961. godine i cijelo je djetinjstvo i dobar dio mladosti provela u Splitu. Nakon prekinutog studija sociologije preselila se u London, a od 2000. godine živjela je u Nizozemskoj...

rođena je 1961. godine i cijelo je djetinjstvo i dobar dio mladosti provela u Splitu. Nakon prekinutog studija sociologije preselila se u London, a od 2000. godine živjela je u Nizozemskoj, gdje je sljedećih petnaest godina radila za Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Potom se preselila u Švicarsku, gdje je također radila za Ujedinjene narode, a u dragi se Split vratila i u njemu ponovno živi od 2018.

Edi Matić

je pisac, fotograf i organizator kulturnih događanja, rođen u Splitu 1962. Za vrijeme rata vodio je njemačku mirovnu organizaciju na području Hrvatske i BiH i bio pokretač i koproducent mjuzikla "Sarajevski krug"...

je pisac, fotograf i organizator kulturnih događanja, rođen u Splitu 1962. Za vrijeme rata vodio je njemačku mirovnu organizaciju na području Hrvatske i BiH i bio pokretač i koproducent mjuzikla "Sarajevski krug". Bavio se grafičkim dizajnom i glazbenom i video produkcijom. Organizirao je hrvatske i međunarodne festivale i nastupe na sajmovima knjiga u Leipzigu, Frankfurtu i Beču, a u Splitu projekt Writers in residence i festival Split Lit Int. Romani, priče i poezija prevođeni su mu i objavljivani u desetak zemalja, a fotografski radovi izlagani na samostalnim izložbama u Beču, Grazu, Leipzigu i Splitu.
Član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU), Hrvatskog društva pisaca (HDP) i počasni član PEN Centra BiH.

Anita Kargotić

rođena je 1963. u Splitu. Po završetku srednje škole za umjetnost i kulturu, upisuje odsjek za Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, gdje se javlja interes za lijeve politike, prava i zaštita prirode i životinja...

rođena je 1963. u Splitu. Po završetku srednje škole za umjetnost i kulturu, upisuje odsjek za Povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu, gdje se javlja interes za lijeve politike, prava i zaštita prirode i životinja. Profesionalno se bavi slikanjem na svili i dizajnom interijera. Udata i majka trojice ljudi!

Branislav Vuljan

rođen je 1961. u Šibeniku, a u Split dolazi 1970. Premda nedovoljno često, bavi se glazbom u kojoj je cijeli život i kroz koju se voli družiti s ljudima, jer mu glazba pruža nevjerojatan osjećaj emotivne i fizičke povezanosti...

rođen je 1961. u Šibeniku, a u Split dolazi 1970. Premda ne često koliko bi htio, i danas se bavi glazbom u kojoj je cijeli život i kroz koju se voli družiti s ljudima, jer mu glazba pruža nevjerojatan osjećaj emotivne i fizičke povezanosti s ljudima sa kojima stvaraš glazbu. Pasionirani je i svakodnevni čitač knjiga (srećom, ili nažalost za neke ,informatika nam je dala e-knjige). Studirao je na FESB-u telekomunikacije, i ubrzo nakon diplome zaposlio se u tadašnjoj Elektrodalmaciji, današnjem HEP-u. Radi kao IT administrator SCADA sustava koji služi upravljanju i nadziranju energetske mreže, uz rješavanje svih informatičkih problema, uključujući i obilaženje energetskih objekata od Zadra do Dubrovnika.
U Domovinskom ratu sudjelovao je 1991/92. na području Splita, a dugogodišnji je i dobrovoljni darivatelj krvi, s više od četrdeset davanja do sada. Uvjereni je antifašist, i istinski mu se gadi obnavljanje ustaštva i nacizma pod krinkom domoljublja. Nikad nije bio član neke stranke, ali u Možemo! je prepoznao opciju i ljude koji poput njega ne dijele ljude po vjeri, naciji ili boji kože, i koje brine pad kvalitete življenja, nedostatak perspektivei opći osjećaj malodušnosti u našem gradu i cijeloj zemlji, jer je to moguće uz strast i borbenost Možemo!

Vilma Benković

rođena je 1993. u Splitu, a magistrirala na Sveučilištu u Zadru u poljima etnologije i
antropologije, te filozofije. Neka od izraženijih područja njezinog interesa pripadaju organizacijskoj antropologiji...

rođena je 1993. u Splitu, a magistrirala na Sveučilištu u Zadru u poljima etnologije i
antropologije, te filozofije. Neka od izraženijih područja njezinog interesa pripadaju organizacijskoj antropologiji, kulturnim studijima s fokusom na medijske teorije i vizualnu kulturu, interdisciplinarnom proučavanju rodnog identiteta, te seciranju političke filozofije kroz sisteme kažnjavanja i kaznenog pravosuđa. Autorica je nekoliko literarnih prikaza u suradnji s Narodnom umjetnosti, hrvatskim časopisom za etnologiju i folkloristiku. Također je bila dio organizacije projekta i festivala Split Lit Int u Splitu 2020/2021. Slobodno vrijeme iskorištava za intenzivno konzumiranje filmskih i književnih dobara, kao i video igara, uz amatersku proizvodnju filmske šminke i specijalnih efekata.

Šime Sučić

rođen je 1998. u Splitu, a trenutno je student završne godine diplomskog studija Odnosi s javnostima na Sveučilištu u Dubrovniku, te zaposlen kao copywriter u kreativno-strateškoj agenciji za digitalni marketing...

rođen je 1998. u Splitu, a trenutno je student završne godine diplomskog studija Odnosi s javnostima na Sveučilištu u Dubrovniku, te zaposlen kao copywriter u kreativno-strateškoj agenciji za digitalni marketing. Aktivni je volonter za napuštene životinje, pobornik održivog stila života s naglaskom na prirodna dobra i vječni zagovaratelj pošumljavanja.

Anna Perlain

rođena je u Mistelbachu, Austrija 1991. godine. Od kasnog djetinjstva boravi u Splitu, gdje je nakon prekinutog studija sociologije završila preddiplomski studij slikarstva na Umjetničkoj akademiji...

rođena je u Mistelbachu, Austrija 1991. godine. Od kasnog djetinjstva boravi u Splitu, gdje je nakon prekinutog studija sociologije završila preddiplomski studij slikarstva na Umjetničkoj akademiji, te trenutno završava drugu godinu diplomskog studija na istom odsjeku. Prvenstveno je zainteresirana za problematiku spolne i rodne jednakosti, dobrobiti i zaštite životinja, te zaštite okoliša - što ju je i dovelo do Možemo! političke platforme

Veljko Ćetković

rođen je 1964. u Splitu, i nakon bogate pomoračke karijere na domaćim i stranim brodovima danas je skipper na privatnom brodu za big game fishing. Uz to, ima bogato iskustvo u nautičkom turizmu...

rođen je 1964. u Splitu, i nakon bogate pomoračke karijere na domaćim i stranim brodovima danas je skipper na privatnom brodu za big game fishing. Uz to, ima bogato iskustvo u nautičkom turizmu, od iznajmljivanja vlastitog plovila do zaposlenja na jahtama, kao i inspektorskog i nadzorničkog posla na izgradnji i održavanju jahti, te rada u nekim od najpoznatijih hrvatskih marina. Radio je u više zemalja, najviše u državama nastalim raspadom SSSR-a. Među profesionalnim ciljevima ističe inicijativu za integriranjem nautičkog obrazovanja, te sudjelovanje u razvoju turizma, posebno nautičkog turizma.

Sara Alduk

studentica je četvrte godine preddiplomskog studija politologije i aktivistkinja predana borbi za rodnu jednakost i ekološku održivost. Osim aktivizma, Sara je zainteresirana za komparativnu politiku...

studentica je četvrte godine preddiplomskog studija politologije i aktivistkinja predana borbi za rodnu jednakost i ekološku održivost. Osim aktivizma, Sara je zainteresirana za komparativnu politiku, posebice regiju Bliskog istoka, međunarodne odnose, zelene politike te istraživačko novinarstvo. U slobodno vrijeme putuje, fotografira i uči jezike.

Javite nam se!

Pošaljite poruku koristeći kontakt formu ili nam se javite na mail: split@mozemo.hr